Foto: Hina

PREDSJEDNICA Republike Kolinda Grabar-Kitarović pozdravila je na poslovnom ručku AmChama u Zagrebu pozitivne ekonomske pokazatelje u Hrvatskoj, ali i upozorila da taj trend nije dugotrajno održiv bez pravih, konkretnih reformi.

Grabar-Kitarović izložila je svoje mišljenje o gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj i preporuke za njezino poboljšanje pred više od 230 američkih i hrvatskih gospodarstvenika i predstavnika diplomatskog zbora, među kojima su bili predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner i američka veleposlanica u RH Julieta Valls Noyes.

Nazočili su i šef predstavništva Europske komisije u RH Branko Baričević, visoki predstavnici Svjetske banke i veleposlanstava Turske, Kine, Kanade, Irske, Portugala, Norveške, Belgije i Slovenije.

Grabar-Kitarović pozdravila je pozitivne ekonomske pokazatelje u Hrvatskoj zadnjih mjeseci, ali i pozvala na oprez jer ti trendovi još nisu dugotrajno održivi.

Povećana osobna potrošnja, povećanje izvoza, pad cijena nafte i povećanje industrijske proizvodnje potaknuli su u zadnja tri tromjesečja rast BDP-a veći od očekivanog, kazala je, istaknuvši da Europska komisija ove godine očekuje rast BDP-a u Hrvatskoj od 2,1 posto, a za prošlu godinu od 1,8 posto.

Međutim, Grabar-Kitarović je upozorila da je takav rast ipak najmanji od svih novih država članica EU-a te da Hrvatska i dalje gubi korak s izravnom konkurencijom. Uz to, javni dug i dalje raste, a projicirani rast bez mijenjanja uvjeta i okruženja neće biti dostatan za plaćanje kamatnih stopa na tako velik dug. Problem je i što se radna mjesta ne otvaraju u dovoljnoj mjeri, a nezaposlenost statistički pada jer ljudi, a posebice mladi bježe u inozemstvo, kazala je.

Ocijenila je da je do ostvarenja ovih pozitivnih pokazatelja došlo inercijom, a ne strukturnim i strateškim gospodarskim potezima, upozorivši da je izbjegavanje suočavanja s istinom i realnom situacijom neodgovorno i u konačnici opasno.

Pozvala na reforme

"Ciklička gospodarska kretanja koja nam, čini se, donose razdoblja rasta ne smiju biti obilježena izostankom strukturnih reformi", istaknula je predsjednica, upozorivši da bi zadržavanje postojeće strukture gospodarstva i modela rasta moglo dovesti do novog, bolnog pada u nekoj budućoj recesiji.

"Vrijeme je da se u provedbi reformi pomaknemo s praznih riječi na prave, konkretne reforme", poručila je Grabar-Kitarović, istaknuvši da je cilj reformi lakše poslovanje.

"Temelj i cilj svih promjena mora biti konačno tržišno gospodarstvo i privatni sektor kao generator, pokretač i osigurač održivog i stabilnog gospodarskog rasta i razvoja", kazala je.

"Poseban naglasak treba staviti na izvozno orijentiran privatni sektor koji će služiti kao podloga za razvoj svih drugih gospodarskih aktivnosti u državi", dodala je, napominjući da kvalitetna radna mjesta moraju biti važnija od pukog iznosa ulaganja.

Predsjednica je istaknula da njezino Vijeće za gospodarska pitanja, koje čini 16 stručnjaka, predstavnika raznih komora, udruga i fakulteta, radi na poboljšanju gospodarske situacije u zemlji i svojim preporukama pomaže u radu Vlade.

Kao glavne prioritete Grabar-Kitarović je istaknula potrebu prilagodbe fiskalne i monetarne politike, zatim smanjenja administrativnog optećerenja te smanjenja i restrukturiranja poreznih i neporeznih opterećenja koja negativno utječu na konkurentnost.

Naglasila važnost trgovinskih sporazuma

U pogledu reforme javne uprave, Grabar-Kitarović se zauzela da se naglasak stavi na poboljšanje njezine učinkovitosti i transparentnosti, a ne puko smanjenje broja općina i službenika.

Kad je riječ o negativnim demografskim trendovima i obrazovanju, predsjednica je kazala da rješavanje tih problema zahtijeva puno vremena. Pritom je izrazila zadovoljstvo visokom potporom cjelovitoj kurikularnoj reformi istaknuvši da je kvalitetno obrazovanje temelj zdravog i kvalitetnog razvoja cijelog društva, a posebice gospodarstva.

Jedan od snažnih alata razvoja gospodarstva je i gospodarska diplomacija, nastavila je, istaknuvši svoju aktivnu ulogu na tom području, posebice u promicanju suradnje između sjevera i juga EU-a kroz inicijativu "Jadran-Baltik-Crno more" za koju je kazala da je jako dobro prihvaćena jer otvara velike potencijale za suradnju na području razvoja infrastrukture i energetike kao i u privatnom sektoru.

Grabar-Kitarović istaknula je također važnost novih globalnih trgovinskih sporazuma ocijenivši da Hrvatska u njima mora naći svoje mjesto i interes.

Smatra da sklapanje Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva između EU-a i SAD-a (TTIP) ima golem potencijal ako mu se pristupi "ozbiljno, odgovorno i pragmatično". Napomenula je, međutim, da njegovi rezultati i učinci ne smiju biti prepušteni slučaju i da se Hrvatska mora aktivnije uključiti u pregovore a ne biti samo promatrač.

Predsjednica se na kraju zauzela za usporednu i usklađenu provedbu svih navedenih reformi kako bi Hrvatska dostigla svoje konkurente i razvila robusno gospodarstvo otporno na krize.

"Unapređenje poslovnog okruženja i podizanje konkuretnosti naših radnih mjesta omogućit će da fiskalna konsolidacija ne izazove negativna cirkularna kretanja. Ciljano i konkretno poticanje i razvoj izvoznih kapaciteta omogućit će smislenu gospodarsku diplomaciju. Unapređenje ulagačkog okruženja i rješavanje administrativnih zapreka omogućit će djelotvorno privlačenje ulagača, a kvalitetan obrazovni sustav i demografska politika omogućit će mladima da ostanu u Hrvatskoj", zaključila je.

Dugoročni prioritet hrvatskog državnog vrha treba biti privlačenje izravnih ulaganja

Berislav Horvat, predsjednik Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, također je u svojem govoru poručio hrvatskim vlastima da ih trenutačni gospodarski rast ne smije zavarati i pozvao na nastavak reformi.

"Dugoročni prioritet hrvatskog državnog vrha treba biti privlačenje izravnih ulaganja, kao i kontinuirani rad na poboljšanju uvjeta poslovanja", kazao je.

U ime poslovne zajednice koju predstavlja, Horvat je hrvatske vlasti pozvao u prvom redu na reformu javne uprave koja treba biti servis građanima i gospodarstvu.

Istaknuo je također važnost osiguranja predvidljivosti i stabilnosti poslovnog okruženja.

Pozvao je i na dosljednu primjenu procjene učinaka propisa, uključujući javnu raspravu, te na izradu nacionalne strategije za ljudske potencijale kako bi se uskladili ponuda i potražnja na tržištu rada jer poslodavci često teško pronalaze kvalitetne radnike.