Foto: Hina

MINISTAR unutarnjih poslova Vlaho Orepić krenuo je u teritorijalnu organizaciju MUP-a - predviđeno je spajanje 20 postojećih policijskih uprava u pet velikih. HDZ tvrdi da je predložena reforma ustroja policijskih uprava parcijalna, odnosno izolirana od cjelovite reforme lokalne samouprave.

Još uvijek nije sigurno što će sve obuhvatiti najavljeni projekt, no sigurno je da se pitanje reforme javne uprave i lokalne te regionalne samouprave već godinama spominje kao jedno od najnužnijih, no među najvećim strankma nema konsenzusa na tu temu.

MOST inzistira na reformi lokalne i regionalne samouprave, danima su se prepucavali Karamarko i Orepić, dok Petrov tvrdi - MOST i HDZ se neće svađati oko reorganizacije MUP-a.

Jurlina Alibegović o reformi javne uprave

MOST-ova ministrica uprave Dubravnka Jurlina Alibegović ovaj je tjedan istaknula kako je reforma javne uprave vrlo važno pitanje za reformsku vladu, rekavši kako se tom temom bavi već godinama.

"Hrvatska je doista fragmentirana zemlja s 555 lokalnih jedinica, 20 županija i Gradom Zagreb. To je velik broj lokalnih jedinica. Najveći broj malih općina i gradova - čak njih 281, ima manje od 3000 stanovnika, a u njima živi samo 12 posto stanovništva RH. Među njima je i više od 160 jedinica koje su prema indeksu razvijenosti ispod 75 posto prosjeka RH. To govori o potrebi provođenja reformi, na način da lokalna samouprava mora biti sposobna nositi se s nizom zadaća i usluga koje pruža građanima i gospodarstvu. Upravo zato smo i krenuli u reformski proces i formirali povjerenstvo, koje radi na prikupljanju podataka na temelju kojih ćemo definirati više modela poželjne teritorijalne organizacije u RH. Te modele ćemo prezentirati javnosti, a u to uključiti udruge, akademsku zajednicu i socijalne partnere te tražiti suglasnost svih parlamentarnih stranaka", kazala je Alibegović.

Pitanje je u kojoj bi se mjeri ušlo u spomenutu reformu, s obzirom na to da se HDZ ponovno jasno očitovao protiv bilo kakvog zadiranja u sustav županija, a slično je prije izbora govorio i SDP. MOST i dalje inzistira.

Ivan Koprić, predstojnik Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predsjednik Instituta za javnu upravu, odgovorio je na pitanje misli li da će se ta reforma dogoditi. On kaže kako je najprije pitanje koliko će taj mandat trajati, s obzirom na količinu sukoba koji izlaze u medije između dvaju glavnih koalicijskih partnera.

Europska komisija već pritišće

"Ako Vlada potraje do kraja mandata, onda bih im dao dosta dobre šanse, više od 50 posto, pa i 60 posto, da se provedu sveobuhvatne reforme. Vlada ima neki kapacitet da to provede, koji dijelom daje premijer, kao čovjek koji nije toliko opterećen našim podjelama, nego je netko tko razumije i organizacijske i tehničke probleme i nema neki osobni interes. Ima dobar pregled situacije i kontakte s Europskom komisijom, pa se i kroz to neke stvari mogu pokrenuti. A i HDZ-u ta terorijalna reorganizacija ne bi bila na štetu, jer bi osvajali vlast u većim lokalnim jedinicama, mogli bi raspolagati većim resursima i realizirati veće projekte. To može samo biti u korist ljudi koji tamo žive i njih kao stranke", rekao je Koprić za Glas Slavonije te dodao kako postoje i okolnosti koje nisu predvidljive, kao što je to primjerice kretanje ekonomske situacije. Ako se ona ne bude ozbiljno poboljšavala, smatra da bi to vlast moglo dodatno natjerati da razmisli o reformama u tom sektoru jer tu vidi glavnu kočnicu za gospodarstvo.

Kao drugu okolnost koja ima utjecaj na reforme, a nije neizvjesna, Koprić spominje stalan pritisak Europske komisije da počne reforma ponajprije lokalne i regionalne samouprave.

"On će postojati koja god vlada bude na vlasti. Tako da se ove decidirane izjave koje slušamo od čelnih ljudi najvećih stranaka vrlo lako mogu promijeniti za dan, dva ili tri, kada se pojavi pritisak. Stoga nisam obeshrabren u pogledu mogućnosti da dođe do reformi", zaključio je Koprić te naglasio kako bi to bilo dobro za zemlju. Nada se da će se političari oko toga početi ponašati ozbiljnije.

"Treba slušati struku"

"Oni moraju razumjeti da se javne politike i reforme moraju raditi na osnovi podataka, a ne na osnovi metoda podizanja mokrog prsta u zrak da vidiš odakle vjetar puše. Tu moraš slušati struku jer inače radiš štetu vlastitom narodu i državi. Žao mi je što se te reforme ozbiljnije ne pripremaju jer su jako teške i zahtjevne, jedne od najkompliciranijih. To moraju raditi stručnjaci, a političari dolaze tek na kraju da kažu slažu li se s jednim ili drugim modelom", kaže Koprić.

"Smisao spajanja nije da netko gubi identitet i prestane postojati, nego da će lokalna jedinica zajedno s drugim imati veći kapacitet prijave na europske projekte i ozbiljnije organizirati lokalne službe, koje se u malim jedinicama niti može organizirati, niti financirati, niti za to ima ljudi. Što može jedna općine s 1000 stanovnika i poračunom od 800 tisuća kuna? Ne može se niti prijaviti na europske projekte jer nema novca za sufinanciranje projekata. A u neke posve male, neprivlačne lokalne sredine u koje ni stručnjaci nisu zainteresirani doći raditi. To je ono što devastira našu zemlju. Ljudi bi ostali u manjim sredinama kada bi tamo imali bar neki minimum javne usluge koju očekuju. Ovako su one samo oslonac lokalnim političarima koji su u svojim gledanjima jako skučeni", zaključio je.