Foto: 123rf

NOVA analiza PwC-a pokazuje da bi se ukupni iznosi transakcija u pet najjačih europskih sektora ekonomije dijeljenja (izravne financijske usluge, organizacija usluga smještaja među fizičkim osobama, organizacija usluga prijevoza među fizičkim osobama, kućanske usluge na zahtjev i intelektualne usluge na zahtjev) mogli povećati 20 puta s današnjih 28 milijardi eura na 570 milijardi eura do 2025. godine, navodi se u priopćenju PwC-a.

Pružateljima usluga 85 posto vrijednosti transakcija

To će posebice pogodovati pružateljima usluga koji su predvidjeli da će zaraditi otprilike 85 posto ukupne vrijednosti transakcija ostvarenih u ekonomiji dijeljenja do 2025., tj. 487 milijardi eura.

Rast ekonomije dijeljenja u Europi bit će raširen, gdje četiri od pet ključnih sektora ekonomije dijeljenja predviđa ostvarivanje godišnjih transakcija u vrijednosti od 100 milijardi eura do 2025. godine. Samo sektor intelektualnih usluga na zahtjev neće doseći tu ključnu brojku. No i dalje postoji velik prostor za rast tog sektora za koji PwC predviđa da će se širiti 40 posto godišnje i do 2025. godine doseći ukupnu vrijednost godišnjih transakcija u Europi od 20 milijardi eura, što je povećanje u odnosu na manje od 1 milijarde eura u 2015. godini.

Ekonomija dijeljenja je budućnost

"Ekonomija dijeljenja sve brže stasa iz poznate sintagme na naslovnicima u automatski odabir mlađih potrošača u društvu. U nadolazećem desetljeću snaga ekonomije dijeljenja mogla bi je pretvoriti u uzor drugima u 'novoj stvarnosti' obilježenoj sporijim rastom diljem Europe.

Osim što donosi mogućnosti za dijeljenje dobitaka od rasta među većim brojem dionika šireg gospodarstva, europska ekonomija dijeljenja postala je ustaljen društveno-gospodarski trend koji temeljito mijenja naš način života. Od platformi za slobodna zanimanja koja mijenjaju način na koji radimo do platformi za dijeljenje hrane koje stvaraju načine za povezivanje lokalnih zajednica, tvrtke u ekonomiji dijeljenja omogućuju razvoj novih ekonomskih i društvenih interakcija diljem Europe”, kaže Rob Vaughan, ekonomist u PwC-u.

Na razini Europe u PwC-ovoj se analizi procjenjuje da bi prihodi ostvareni na platformama u pet ključnih sektora ekonomije dijeljenja mogli dosegnuti 83 milijardi eura do 2025. godine, odnosno povećati se s današnjih 4 milijardi eura.

Iza zvučnih naziva pojavio se raznolik ekosustav ekonomije dijeljenja: detaljno PwC-ovo istraživanje devet država članica EU-a otkrilo je da je do danas u tim regijama osnovano barem 275 organizacija koje podržavaju ekonomiju dijeljenja.

Čini se da će do 2025. godine, od pet ključnih sektora ekonomije dijeljenja kućanske usluge na zahtjev ostvariti najbrži rast i povećavati prihode za otprilike 50 posto godišnje. Razvoj tog sektora potiče nova generacija potrošača koji se sve češće okreću uslugama na zahtjev kako bi zadovoljili svoje potrebe u kućanstvu, kao što je npr. Deliveroo za dostavu hrane iz restorana i TaskRabbit za razne fizičke zadatke po principu "uradi sam".

Rast tek počinje

"Smatramo da rast u ekonomiji dijeljenja tek počinje. Procjenjujemo da će do 2025. godine mnoga područja ekonomije dijeljenja konkurirati po veličini svojim tradicionalnim pandanima.

Usred tog dramatičnog širenja Europa ima priliku za izgradnju statusa globalnog tržišta i inkubatora inovacija u ekonomiji dijeljenja. No, da bi postigla taj cilj, morat će razviti stabilniji, usklađen i dinamičan regulatorni okvir na razini EU-a i u svih 28 država članica.

Europski program za ekonomiju dijeljenja koju je nedavno predstavila Europska komisija prvi je proaktivni korak na putu do razvoja uspješnog okvira. Njime se nudi prilika svakoj državi članici da provjeri ispunjavaju li njezini propisi predviđenu svrhu te postoji li mogućnost za uklanjanje potencijalnih prepreka uz istodobnu zaštitu poštenog tržišnog natjecanja, prava iz radnog odnosa i potrošača. Pristup koji se temelji na dokazima bit će ključan zajedno s prilagodljivim načinom razmišljanja koji kreatorima politika omogućuje suradnju s poduzećima u ekonomiji dijeljenja i organizacijama u privatnom sektoru radi eksperimentiranja s novim regulatornim inovacijama”, kaže Vaughan.