Foto: Index, Hina
 
MOGUĆE smanjenje radio-televizijske pristojbe sa 80 na 65 kuna, što je jedan od zahtjeva Mosta za postizbornu koaliciju s HDZ-om, ostavilo bi HRT bez više od 227 milijuna kuna planiranih prihoda godišnje i dovelo do ukidanja brojnih televizijskih i radijskih programa, ali i uništavanja domaće kulturne i kreativne industrije, upozoravaju iz HRT-a, HAVC-a i ZAMP-a.

Ukidanje HRT-ova dopisništva u Metkoviću

I s HRT-a poručuju da bi eventualno smanjenje pristojbe imalo katastrofalne posljedice za program, na što je u nedavnom apelu upozorio i v. d. glavnog ravnatelja HRT-a Siniša Kovačić.

Usvoji li se taj Mostov prijedlog, doznaje Hina, jedna od prvih mjera bilo bi ukidanje HRT-ovih centara i dopisništava, među kojima je i ono otvoreno u Metkoviću, izbornoj bazi vodstva Mosta i predsjednika te stranke Bože Petrova.

Osim toga, uslijedile bi posljedice za program – reduciranje, pa čak i moguće ukidanje posljednje pokrenutih televizijskih programa – HRT 3 i HRT 4, ali i radijskih programa – prije svega 3. programa.

U neslužbenim projekcijama navodi se mogućnost i čak 300 do 400 otkaza na HRT-u, prije svega zaposlenicima u kulturnim programima javnog servisa i u glazbenim ansamblima HRT-a – Zboru HRT-a, simfonijskom, tamburaškom i jazz orkestru, koji okupljaju više od 140 zaposlenih glazbenika i četrdesetak vanjskih suradnika što bi, kako se ističe, napravilo neprocjenjivu kulturnu štetu.

O zahtjevu za smanjenjem pristojbe predstavnici HDZ-a i Mosta razgovarali su u ponedjeljak, na drugom krugu pregovora o poslijeizbornoj suradnji i sastavljanju Vlade.

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković nakon pregovora izjavio je novinarima kako obje stranke drže da HRT treba restrukturirati, no pitanje pristojbe je u nadležnosti Nadzornog odbora HRT-a. Odluke vezane uz HRT treba donijeti uz prethodne konzultacije s drugim tijelima, i u kontekstu sporazuma između Vlade i HRT-a, a ne isključivo na temelju dogovora dvaju političkih stranaka, poručio je Plenković.

"Avion će sletjeti u more"

Osim katastrofalnog urušavanja HRT-a kao javnog servisa, smanjenje pristojbe rezultiralo bi i uništavanjem industrije koja promiče nacionalnu kulturu, i to na temelju nedorečene političke odluke "kao da u avion koji leti preko Atlantika ukrcate 20 posto manje goriva i čudite se što će, umjesto u New York, sletjeti u more", kaže predsjednik Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) Hrvoje Hribar.

Nakon prvih preliminarnih izračuna mogućih manjih prihoda, napravljene su projekcije manjih izdvajanja iz HRT-ova proračuna, iz kojeg se dosad sa čak 124 milijuna kuna godišnje sufinancirala domaća kulturna i kreativna industrija – glazbenici, lokalne radijske i televizijske postaje, neovisni producenti televizijskih i radijskih emisija i ostali proizvođači audiovizualnih djela, preko HAVC-a, Fonda za poticanja pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija i Hrvatskog društva skladatelja – odnosno ZAMP-a i ostalih institucija.

Umjesto tih 124 milijuna kuna, koje im je HRT uplaćivao na ime dotacija i plaćanja troškova izvođenja, eventualnim smanjenjem pristojbe smanjuju se i njihovi prihodi, primjerice HAVC-u je umjesto 21,8 milijuna kuna predviđeno manje od 18 milijuna kuna.

"HAVC i hrvatska glazba nisu u pitanju, oni su ovim smanjenjem zauvijek 'riješeni'. HRT je sustav u procesu restrukturiranja i digitalizacije, oba procesa su skupa i u te svrhe korišteni su krediti. Ako srušite u ovom trenutku godišnju bilancu HRT-a za 200 milijuna, bacili ste HRT na koljena, pa o nacionalnoj kulturi koja ovisi o HRT-u ne morate ni razmišljati", ističe Hribar.

No, najviše štete ipak će, smatra Hribar,  pretrpjeti javni servis, i to na temelju nedefiniranog nezadovoljstva HRT-om. "Svaki građanin ima pravo biti nezadovoljan programom, osobito kad HRT gubi gledanost, ali to nezadovoljstvo ne rješava se tako da uništite čitav javni servis, već da ga popravite, a predloženo smanjenje pretplate neće popraviti ništa, dapače, upropastit će svaku mogućnost popravka", smatra Hribar.

"Molio bih političare da se sjete serija koje su voljeli, hrvatskih filmova koji su uspjeli, hrvatske glazbe koja ima određenu reputaciju u svijetu te, konačno, svih emisija - kulturnih, agrikulturnih, vjerskih i sportskih, koje nikad neće biti proizvedene na tržišnim osnovama u više nego skučenom prostoru naših maleckih medijskih profita", poručio je Hribar koji se nada da će zahtjev Mosta biti "razumno proučen i odbačen, odnosno značajno odgođen".

Hrvatska je svojedobno od EU komisije izborila odobrenje državne potpore RTV sustavu u visini 80 kuna mjesečno, odnosno više od milijardu kuna godišnje. Ako se iznos smanji za 200 miljuna kuna s tvrdnjom da je to dovoljno, a ono ranije da je bilo previše, postavlja se pitanje zašto je ranije država dozvolila prekomjernu investiciju i tko će za to odgovarati, napominje Hribar.

"Ispada da smo prekompenzirali HRT, za što ne postoji ozbiljna sumnja, ali kad smanjite pretplatu priznajete krivicu - a krivice nema!  Kazna, međutim, postoji", zaključuje Hribar.

Društvo skladatelja gubi više od šest milijuna kuna

I u Hrvatskom društvu skladatelja (HDS), odnosno njihovoj stručnoj službi ZAMP-u, oštro osuđuju eventualno smanjenje pristojbe što bi im, po procjenama s HRT-a, "izbilo" više od šest milijuna kuna od ukupnih dosadašnjih 33,6 milijuna, koje primaju od javnog servisa.

Neto naknada za autorska prava koju je HRT prošle godine uplatio HDS-u kao opunomoćeniku autora iznosi 22,7 milijuna kuna. HDS ZAMP taj iznos kroz honorare, ovisno o korištenju njihovih djela, šalje na više od 9000 domaćih i gotovo 100.000 stranih autora i nositelja prava.

HDS u ime svih svojih članova izražava nadu da moguće političke odluke, čije posljedice nisu u cijelosti i dugoročno sagledane, neće naštetiti očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta i interesima profesionalaca koji ga grade i njeguju.

"Apeliramo da eventualnom smanjenju pristojbe prethodi restrukturiranje i smanjenje tekućih troškova unutar HRT-a. Tako bi se osigurala racionalizacija poslovanja HRT-a, te izbjegao pad kvalitete i volumena proizvodnje programa, koji bi se negativno odrazio na sve kreativce, tvorce kulturnih djela", poručuje HDS.

Udio državnog proračuna namijenjen kulturi niži je od 0,5 posto, na najnižoj je razini u povijesti Hrvatske i najniži u cijeloj EU. Zato su sredstva kojima HRT kroz udio od pristojbi doprinosi kulturi i kreativnosti vitalno važna za sve hrvatske kulturne djelatnike i njihove poslovne aktivnosti.

Ako se odjednom i bez pripreme za oko 20 posto smanji prihod od pristojbe, strahujemo da će se taj manjak po inerciji najviše odraziti upravo na programskim sredstvima HRT-a. Vjerujemo da nitko ne želi da HRT reducira sadržaje domaćeg podrijetla, relevantne za hrvatsku kulturu, jezik, glazbu i tradiciju i zamijeni ih još većom količinom stranog programa.  Upravo je to, u slučaju smanjenja pristojbe, najvjerojatnije jer je jednostavnije i jeftinije, zaključuju u HDS-u.

Drugi veliki korisnici koji se financiraju iz proračuna HRT-a, prije svega Fond za pluralizam medija, preko kojeg se financiraju male radijske i televizijske postaje sa čak 35,8 milijuna kuna godišnje, i nezavisni producenti koji su s HRT-om prošle godine ugovorili otkup audiovizualnih djela u vrijednosti od gotovo 56 milijuna kuna, još se nisu službeno oglasili o mogućem smanjenju HRT-ovih prihoda, zbog čega bi Fond mogao izgubiti skoro sedam milijuna kuna, a producenti i više, prema nekim procjenama od šest do deset milijuna kuna.