Foto: Pixsell/Hrvoje Jelavić

POPLAVE, atipične hladnoće, mraz i snijeg koji su proteklih mjeseci pogodili Španjolsku uzrokovali su silne neprilike tamošnjoj poljoprivredi, a onda i brojnim europskim državama koje od nje uvoze voće i povrće. Nestašice pojedinih vrsta povrća na brojnim europskim tržištima postale su česte pa je tako u trgovinama diljem Velike Britanije zabilježeno to da kupci ne mogu pronaći dovoljne količine nekih proizvoda, primjerice, zelene salate.

Procjenjuje se da oko 50 posto povrća u zimskom razdoblju na europsko tržište stiže upravo iz Španjolske. U trgovinama nema dovoljno zelene salate, brokule, špinata, tikvica, paprike, rajčice, patlidžana i drugog povrća, a prema pisanju Telegrapha, cijene su im naglo porasle i neće se spuštati do travnja.

Može li se i koliko posljedice vremenskih neprilika u Španjolskoj i očita smanjena proizvodnja pojedinih vrsta povrća odraziti i na hrvatsko tržište, za Index je objasnio Ivo Grgić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Salmonela i slične hajke imaju za cilj zamagliti nesposobnost

"Hrvatsko tržište povrća je relativno malo i jako ovisi o uvozu. Potencijalno smanjenje proizvodnje povrća u Španjolskoj ne bi trebalo značajnije utjecati na ponudu i cijene većine povrtnih vrsta na hrvatskom tržištu i to zbog triju razloga. Prvi razlog je taj da je hrvatski uvoz povrća disperziran na više zemalja te Španjolska, iako značajan partner, sudjeluje 'tek' s oko 10 posto vrijednosti ukupnog hrvatskog uvoza povrća. Drugi razlog je taj da su i sada cijene uvoznog povrća relativno visoke, pri čemu se 'vrhnje' ubire od domaćih potrošača. Treći razlog je taj da će se 'lov u mutnom uvoznika i malotrgovaca' kroz daljnje povećanje cijena sudariti s kupovnom moći hrvatskih kupaca koji će vrijeme kupovine nesezonskog povrća pomaknuti do ljeta i dolaska domaće proizvodnje. I ova proizvodnja straha i domaće zabave za puk, a sjetimo se salmonele i sličnih 'hajki', imaju cilj da zamagle nesposobnosti domaćih kreatora poljoprivredne politike da odrade ono za što su i postavljeni, a to je bolje korištenje hrvatskih proizvodnih potencijala i povećanje domaće proizvodnje povrća", smatra Grgić.

"Hrvatska je u 2015. uvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti iznad 2,5 milijardi eura. Od toga je uvoz povrća iznosio oko 111 milijuna eura. Te godine iz Španjolske uvezeno je povrća u vrijednosti oko 10 milijuna eura, pri čemu se najviše uvozi rajčica i paprika, po oko 2 milijuna eura. Ali više uvozimo iz Italije (oko 25 mil. eura), Nizozemske (16,5 mil. eura) te Njemačke (oko 11 mil. eura). Čak i iz zemalja nastalih raspadom Jugoslavije uvozimo više nego iz Španjolske (oko 16 mil. eura). Sve nam to pokazuje da značajnijih i opravdanih razloga za veća kolebanja na hrvatskom tržištu povrća uvjetovanim klimatskim problemima u Španjolskoj nema", naglasio je Grgić.

Trgovački centri prisiljeni uvoziti povrće

A jesu li domaći proizvođači u stanju nadoknaditi, bez obzira na cijene, eventualni manjak povrća na tržištu?

"U Hrvatskoj je manjak proizvodnje povrća stalan problem koji će se i dalje rješavati uvozom. Uvezena količina povrća prvenstveno će ovisiti o kupovnoj moći domaćih kupaca, a manje o proizvodnji u drugim zemljama", rekao je Grgić i prilično brutalno secirao najveći problem domaće poljoprivrede: "Domaći proizvođači povrća izbjegavaju poslovno povezivanje i kao pojedinci trgovačkim centrima nisu siguran jamac da će njihova ponuda biti stalna. Zato su centri prisiljeni uvoziti povrće izravno iz drugih država ili preko posrednika. To nije zbog toga što oni ne vole hrvatske proizvođače, nego zato što njih uopće nema, odnosno količine koje proizvedu su male i ponuda je nesigurna. Sve dok to domaći proizvođači ne učine, cjenovno će biti nekonkurentni uvoznim proizvodima. A uvoz se niti može niti treba ograničavati. Jedino je važno kvalitetno označavanje hrane da kupac zna što kupuje. Svaki proizvod koji ne ugrožava zdravlje može naći svoga kupca. Pa tako i malih proizvođača u kratkim kanalima opskrbe, a to je lokalno tržište. Za veći nastup oni još nisu spremni."