GUBITAK pamćenja koji remeti svakodnevni život može biti simptom Alzheimerove bolesti ili druge demencije. Alzheimerova bolest je progresivna bolest mozga koja uzrokuje polagano propadanje pamćenja te vještina razmišljanja i rasuđivanja. Postoji deset ključnih znakova i simptoma na koje treba obratiti pozornost. Ako primijetite bilo koji od njih, važno je ne ignorirati ih i dogovoriti pregled kod liječnika, piše Alzheimer's Association.

Gubitak pamćenja koji ometa svakodnevicu

Jedan od najčešćih znakova Alzheimerove bolesti, osobito u ranoj fazi, jest zaboravljanje nedavno naučenih informacija. To uključuje i zaboravljanje važnih datuma ili događaja, stalno ponavljanje istih pitanja te sve veću ovisnost o podsjetnicima ili pomoći članova obitelji za zadatke koje je osoba prije obavljala samostalno. To se razlikuje od uobičajenih promjena povezanih sa starenjem, kao što je povremeno zaboravljanje imena ili dogovora, ali kasnije prisjećanje.

Poteškoće u planiranju i rješavanju problema

Neki ljudi s demencijom mogu imati poteškoća u razvijanju i praćenju planova ili radu s brojevima. Može im postati problem pratiti poznati recept ili plaćati mjesečne račune. Također se mogu teško koncentrirati, a za obavljanje zadataka treba im znatno više vremena nego prije. Uobičajena promjena kod starenja je tek povremeno činjenje pogrešaka pri upravljanju financijama.

Teškoće u obavljanju poznatih zadataka

Osobe s Alzheimerovom bolešću često imaju problema s obavljanjem svakodnevnih, dobro poznatih zadataka. Primjerice, mogu imati poteškoća s vožnjom do poznate lokacije, sastavljanjem popisa za kupovinu ili prisjećanjem pravila omiljene igre. Za razliku od toga, povremena potreba za pomoći pri korištenju postavki mikrovalne pećnice ili snimanju televizijske emisije smatra se normalnom promjenom vezanom za dob.

Dezorijentiranost u vremenu i prostoru

Osobe s Alzheimerovom bolešću mogu izgubiti pojam o datumima, godišnjim dobima i protoku vremena. Mogu imati problema s razumijevanjem nečega ako se to ne događa odmah. Ponekad mogu zaboraviti gdje se nalaze ili kako su tamo dospjeli. To je ozbiljnije od tipične promjene vezane za starenje, kao što je privremena zbunjenost oko dana u tjednu, nakon čega se osoba ipak prisjeti.

Problemi s vidom i prostornim odnosima

Neki ljudi s Alzheimerovom bolešću mogu doživjeti promjene vida koje uzrokuju poteškoće s ravnotežom ili čitanjem. Također mogu imati problema s procjenom udaljenosti te određivanjem boja ili kontrasta, što može stvoriti probleme u vožnji. S druge strane, promjene vida povezane s mrenom (kataraktom) smatraju se uobičajenom posljedicom starenja.

Nove poteškoće s govorom i pisanjem

Osobe koje pate od demencije mogu imati problema s praćenjem ili uključivanjem u razgovor. Mogu se zaustaviti usred rečenice i ne znati kako nastaviti ili se početi ponavljati. Često se muče s rječnikom, teško pronalaze pravi naziv za poznati predmet ili koriste pogrešnu riječ. To se razlikuje od povremenih poteškoća u pronalaženju prave riječi, što je uobičajeno za starenje.

Gubljenje stvari i nemogućnost praćenja koraka

Osoba s Alzheimerovom bolešću može ostavljati stvari na neuobičajenim mjestima. Kada nešto izgubi, često nije u stanju vratiti se unatrag i rekonstruirati svoje korake kako bi to pronašla. Kako bolest napreduje, može početi optuživati druge za krađu. Za razliku od toga, povremeno gubljenje stvari i mogućnost njihovog pronalaženja praćenjem koraka smatra se tipičnom promjenom kod starenja.

Slabije ili loše prosuđivanje

Osobe s demencijom mogu pokazivati promjene u prosuđivanju i donošenju odluka. Primjerice, mogu loše raspolagati novcem ili posvećivati znatno manje pažnje osobnoj higijeni. Uobičajena promjena kod starenja je povremeno donošenje loše odluke, poput zanemarivanja promjene ulja u automobilu.

Povlačenje s posla i iz društvenih aktivnosti

Zbog poteškoća u praćenju razgovora, osoba s Alzheimerovom bolešću može se početi povlačiti iz hobija, društvenih aktivnosti i drugih angažmana. Može joj postati problem pratiti rezultate omiljenog sportskog tima ili sudjelovati u omiljenim aktivnostima. To se razlikuje od povremenog osjećaja nezainteresiranosti za obiteljske ili društvene obveze, što se može dogoditi svakome.

Promjene raspoloženja i osobnosti

Kod osoba s Alzheimerovom bolešću mogu se primijetiti značajne promjene raspoloženja i osobnosti. Mogu postati zbunjene, sumnjičave, depresivne, uplašene ili tjeskobne. Lako se mogu uznemiriti kod kuće, s prijateljima ili kada se nađu izvan poznatog okruženja. S druge strane, razvijanje specifičnih navika i osjećaj razdražljivosti kada se rutina poremeti smatra se uobičajenom promjenom kod starenja.

Što učiniti ako primijetite znakove?

Ako kod sebe ili nekoga koga poznajete primijetite jedan ili više opisanih znakova, važno je potražiti liječničku pomoć. Prirodno je osjećati se nesigurno ili se bojati razgovarati o takvim promjenama, no riječ je o značajnim zdravstvenim problemima koje treba procijeniti stručnjak.

Važno je razlikovati simptome bolesti od uobičajenog starenja. Primjerice, dok propuštanje jedne mjesečne uplate nije razlog za uzbunu, nemogućnost upravljanja financijama jest. Slično tome, povremeno zaboravljanje dana u tjednu razlikuje se od potpunog gubitka pojma o datumu ili godišnjem dobu.