Broj srčanih udara tijekom utakmica raste za više od 5 posto, upozorava studija
Hrvatska reprezentacija protiv Italije od 21 sat igra utakmicu posljednjeg kola grupne faze na Europskom prvenstvu. Pobjeda bi Hrvatskoj sigurno donijela plasman u osminu finala natjecanja, moguće čak i drugo mjesto u skupini B, a remijem bi imala tek minimalne šanse za nokaut-fazu natjecanja. Eventualni poraz značio bi kraj Eura za momčad okupljenu oko Zlatka Dalića.
Iako će utakmica vjerojatno biti stresna za mnoge navijače, znanstvenici su upozorili da gledanje nogometa zapravo može dovesti do srčanog udara.
Istraživači sa Sveučilišta Johannes Gutenberg analizirali su prijeme u bolnice u Njemačkoj tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva 2014. u Brazilu i otkrili da su slučajevi srčanog udara porasli za više od pet posto tijekom turnira.
Tijekom SP-a 2014. bilo je oko tisuću hospitalizacija više
Znanstvenici su usporedili prijeme u bolnicu i smrtne slučajeve zbog srčanog udara u četiri razdoblja: tijekom Svjetskog prvenstva, od 12. lipnja do 13. srpnja 2014., te tijekom tri razdoblja bez velikih nogometnih događaja, od 12. lipnja do 13. srpnja 2013., od 12. lipnja do 13. srpnja 2015. i između 14. srpnja i 14. kolovoza 2014.
Iako u razdoblju od 2011. do 2015. nije bilo razlika u ukupnom broju pacijenata sa srčanim udarom u bolnicama tijekom lipnja i srpnja, broj hospitalizacija bio je najveći u 2014. godini.
Bilo ih je ukupno 18.479 tijekom 31 dana Svjetskog prvenstva - oko tisuću više nego u sljedećih mjesec dana. To je iznosilo povećanje od 5.4 posto, a smatra se da je posljedica emocija koje su uzburkale navijače, uzrokujući skokove u hormonima zgrušavanja krvi.
Srčani udari na Svjetskom prvenstvu bili su također 3.7, odnosno 2.1 posto veći u odnosu na godinu prije i godinu poslije SP-a.
Oprezno ako imate bolest koronarnih arterija
"Gledanje nogometa na velikim događajima, kao što su Svjetsko prvenstvo ili Europsko prvenstvo, praćeno je uzbuđenjem. Ali to također može dovesti do ljutnje - pridonoseći pojavi srčanog udara", upozorio je kardiolog i glavni autor studije, dr. Karsten Keller.
Savjetovao je oprez svima s bolešću koronarnih arterija.
"Pokušajte se ne uznemirivati previše, jer ste posebno ranjivi", zaključio je.
Simptomi srčanog udara uključuju tjeskobu, nelagodu u prsima, bolove koji se iz prsiju šire na ostatak tijela, kašalj koji dulje vrijeme ne prolazi, umor, mučninu i povraćanje, gubitak apetita, preskakanje otkucaja srca, pojačano znojenje te oticanje određenih dijelova tijela.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati