VISCERALNA mast, koja se nakuplja duboko u trbušnoj šupljini oko vitalnih organa poput jetre i gušterače, jedna je od najopasnijih masnoća u tijelu. Povezana je s ozbiljnim zdravstvenim stanjima poput dijabetesa, bolesti srca, moždanog udara i masne jetre.

Kardiolog dr. Pradip Jamnadas upozorava da prekomjeran unos šećera podiže razinu inzulina, što potiče tijelo da skladišti upravo ovu vrstu masti. Kao učinkovitu strategiju protiv tog problema ističe povremeni post, koji snižava razinu inzulina i potiče tijelo da koristi pohranjene masnoće kao izvor energije.

Kako šećer i inzulin potiču nastanak visceralne masti

Dr. Jamnadas pojašnjava da učestala konzumacija hrane bogate glukozom potiče gušteraču na stalno lučenje inzulina. Ako se to događa redovito, razina inzulina u tijelu ostaje kronično povišena, što s vremenom dovodi do inzulinske rezistencije. Tada je tijelu potrebno još više inzulina za održavanje normalne razine šećera u krvi. Takvo stanje pogoduje nakupljanju masti, osobito u predjelu trbuha.

Visoka razina inzulina također šalje jetri signal da pohranjuje višak glukoze u obliku masnoća. Rezultat je stvaranje masne jetre i novih masnih naslaga oko unutarnjih organa. Za razliku od potkožne masti, visceralna mast je posebno opasna jer izaziva kronične upale i povećava rizik od srčanih i metaboličkih bolesti.

Ove tvrdnje potvrđuje i studija objavljena u Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH), koja je usporedila utjecaj povremenog posta i običnog smanjenja kalorijskog unosa. Skupina koja je provodila post smanjila je udio visceralne masti za čak 33 posto, dok je skupina s ograničenim kalorijama postigla smanjenje od 14 posto.

Visok inzulin je tihi rizik koji često prolazi nezapaženo

Dr. Jamnadas naglašava da je povišeni inzulin štetan čak i kada su razine šećera u krvi u granicama normale. "Ako je neki hormon stalno prisutan u tijelu, ono na njega s vremenom postaje neosjetljivo. Tako gušterača mora lučiti još više inzulina kako bi snizila šećer u krvi," objašnjava.

Ovaj mehanizam tjera tijelo da pretvara glukozu u mast, koja se zatim taloži oko jetre i gušterače. Zbog toga osobe koje konzumiraju puno šećera, iako se možda ne debljaju značajno, mogu imati izražen trbuh, što je često znak nakupljene visceralne masti i ozbiljan zdravstveni rizik.

Zašto je post učinkovitiji od običnog smanjenja kalorija

Prema dr. Jamnadasu, post djeluje drugačije od klasičnih dijeta. Kada postimo, razina inzulina pada jer nema stalne stimulacije gušterače. To omogućuje tijelu da posegne za pohranjenim masnoćama kao izvorom energije, umjesto da koristi šećer iz hrane.

Za razliku od smanjenja kalorija koje može usporiti metabolizam, post aktivira specifične procese. Tijekom prvih 12 sati posta tijelo koristi glukozu pohranjenu u jetri i mišićima. Nakon toga počinje razgradnja masti, a posebno se topi visceralna mast, koja je među prvima na redu.

Metaboličke prednosti povremenog posta

Post utječe na način na koji tijelo koristi energiju. Dr. Jamnadas objašnjava da klasične dijete uzrokuju pad metabolizma i gubitak i masti i mišića. Kod posta, međutim, tijelo se oslanja na vlastite masne zalihe, štiteći pritom mišićno tkivo.

Korištenjem pohranjene masti, osobito one u trbuhu, post ne samo da smanjuje opseg struka, već i smanjuje upalne procese u tijelu. Osim toga, poboljšava se osjetljivost na inzulin, što dodatno smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2, bolesti srca i masne jetre. Kombinacijom posta s uravnoteženom prehranom i smanjenim unosom šećera, moguće je brzo i učinkovito poboljšati metaboličko zdravlje.