BOLESTI srca već su cijelo stoljeće na vrhu popisa uzroka smrti odraslih osoba, a simptomi često ne počinju snažnom ili iznenadnom boli u prsima koja se povezuje sa srčanim udarom. To vrijedi bez obzira na to imate li čimbenike rizika ili ne.

"Bolesti srca i dalje su vodeći uzrok smrti, no mnogi ljudi ili ne prepoznaju rane znakove upozorenja ili ih pogrešno tumače kao nešto bezazleno", kaže za Parade kardiologinja dr. Tina Shah. "Što se simptomi ranije prepoznaju, to se ranije može započeti s liječenjem, što dramatično poboljšava preživljavanje i smanjuje dugoročno oštećenje srca."

Liječenje srca uključuje i upravljanje čimbenicima rizika. Kardiološki elektrofiziolog Dr. Lu Chen navodi najvažnije: "Bez nekog posebnog redoslijeda, to su: visoki krvni tlak, visoki kolesterol, povišeni šećer u krvi ili dijabetes, visoka razina upalnih procesa, visok stres, pušenje, nedostatak tjelovježbe i obiteljska povijest srčanih udara."

Liječnik vam može pomoći procijeniti osobni rizik, no ako se prepoznajete u nekom od navedenih čimbenika, važno je biti svjestan znakova upozorenja. Tri kardiologa otkrila su koji se simptom najčešće zanemaruje.

Simptom koji nikada ne smijete zanemariti

"Kratkoća daha, pogotovo tijekom aktivnosti koje su se prije činile lakima, poput hodanja, penjanja stepenicama ili obavljanja kućanskih poslova, može biti znak upozorenja za probleme sa srcem", upozorava dr. Aye Thandar Win, kardiologinja u medicinskom centru Banner-University u Phoenixu.

Iako se kratak dah često povezuje s plućima, važno je znati da srce ne radi izolirano. "Kratkoća daha u suštini znači da srce ili pluća ne mogu zadovoljiti potrebu tijela za kisikom", objašnjava dr. Chen. "Srčani udar smanjuje dotok krvi u srčane mišiće. Krajnji rezultat je da srčani mišići ne mogu pravilno raditi kako bi opskrbili ostatak tijela kisikom, što dovodi do zaduhe."

Iako podaci pokazuju da ljudi sve više prepoznaju kratak dah kao razlog za hospitalizaciju, kardiolozi iz prve ruke svjedoče da ga mnogi i dalje ignoriraju. "Zaduha se često razvija postupno i može se pripisati stresu, starenju, lošoj kondiciji, debljanju ili preopterećenosti", napominje dr. Shah.

"Mnogi također vjeruju da su srčani udari iznenadni i dramatični, kao u filmovima, pa sumnjaju u sebe kada su simptomi suptilni. Ta normalizacija jedan je od najvećih razloga zašto ljudi odgađaju potražiti pomoć."

S time se slaže i dr. Win. "Filmovi pojačavaju tu ideju, no mnogi ljudi doživljavaju simptome, uključujući kratak dah, danima, tjednima, pa čak i mjesecima prije udara. Jednostavno su zanemarivali simptome ili su ih racionalizirali. Sumnja u sebe također igra ulogu. Ljudi se brinu da pretjeruju ili da 'troše' liječnikovo vrijeme, pogotovo ako se simptomi pojavljuju i nestaju."

Što učiniti ako primijetite kratak dah

Ako primijetite novu ili pogoršanu zaduhu, dr. Win savjetuje da prekinete aktivnost i odmorite se, odmah kontaktirate svog liječnika, a ako je simptom iznenadan, jak ili praćen nelagodom u prsima, vrtoglavicom i mučninom, potražite hitnu medicinsku pomoć.

"Ako vam se disanje čini neuobičajeno teškim ili vas plaši, odmah nazovite hitnu pomoć", kaže dr. Win. To vrijedi bez obzira na to imate li poznate čimbenike rizika. "Bolesti srca mogu se pojaviti i bez njih, a simptomi poput kratkoće daha mogu biti prvi znak", napominje dr. Shah. "O tome bi trebalo razgovarati s liječnikom, posebno ako je simptom uporan, ograničava vas u aktivnostima ili je praćen drugim simptomima."

Naravno, kratak dah ne mora nužno značiti srčani udar. "Postoji mnogo razloga za kratkoću daha, kao što su astma, fibrilacija atrija i plućna embolija. Neke od tih bolesti nisu povezane s tradicionalnim faktorima rizika za srčane bolesti", izvještava dr. Chen. Ipak, zaključak je jasan: "Kad ste u nedoumici, sigurnije je potražiti pomoć nego čekati", naglašava dr. Shah.

Drugi uobičajeni znakovi srčanog udara

Kratkoća daha samo je jedan od mogućih znakova. Dr. Win potiče ljude da obrate pažnju i na druge simptome, uključujući bol, pritisak ili stezanje u prsima, bol koja se širi u čeljust, vrat, leđa, rame ili ruku, neuobičajen umor, vrtoglavicu ili nesvjesticu, mučninu ili povraćanje, hladan znoj te lupanje srca.

"Zapamtite da ne doživljavaju svi klasičnu bol u prsima, posebno žene, starije osobe i osobe s dijabetesom", zaključuje dr. Win.