Može li zagorena hrana potaknuti razvoj raka? Evo što kažu stručnjaci
AGENCIJA za prehrambene standarde u Ujedinjenom Kraljevstvu pokrenula je kampanju kojom želi upozoriti na rizike povezane s konzumacijom zagorenoga tosta, prepečenih krumpira i drugih namirnica bogatih škrobom koje se pripremaju na visokim temperaturama.
Kampanja se temelji na dokazima studija koje su 2002. godine provedene na životinjama, ali se povezanost između raka i konzumacije prepečenih namirnica još mora provesti na ljudima. Neki stručnjaci navode kako drugi čimbenici, poput pušenja i pretilosti, ipak predstavljaju veći rizik.
No, u čemu je točno problem konzumacije takvih namirnica? Ranije studije provedene na miševima utvrdile su da visoka razina spoja zvanog akrilamid dovodi do povećanog rizika od raka. Taj kemijski spoj je stvoren iz jednostavnih šećera, poput glukoze, koji reagiraju s aminokiselinom, poznatom kao asparagin, kada se hrana priprema na temperaturi iznad 120 Celzijevih stupnjeva. Asparagin se prirodno nalazi u škrobnim namirnicama te zbog njega one, ako se predugo peku, mijenjaju boju. Odnosno, prvo postaju žute, potom smeđe, a na kraju i crne. To je proces u kojem se stvara više akrilamida, a to se povezuje s povećanjem rizika od raka.
Cilj ove kampanje je povećati svijest javnosti
"Naše istraživanje pokazuje da većina ljudi nije svjesna da akrilamid postoji ili da bi mogli smanjiti njegov unos", rekao je Steve Wearne, ravnatelj Food Standards Agencyja.
Osim toga, kampanja ističe nekoliko savjeta kojih bismo se svi trebali pridržavati:
1. Težite žutoj ili zlatno smeđoj boji hrane prilikom prženja ili pečenja.
2. Slijedite upute za pripremanje na pakiranjima hrane kako biste izbjegli zagorijevanje.
3. Pridržavajte se uravnotežene prehrane.
4. Izbjegavajte čuvanje krumpira u hladnjaku prije pripreme jer to može dodatno povećati razinu akrilamida.
Koliki je rizik od raka?
Ne postoje dokazi o riziku od raka prilikom konzumacije zagorene hrane kod ljudi, ali stručnjaci ističu da ti podaci možda nikada neće postati dostupni, jer ne mogu izložiti ljude akrilamidu kako bi testirali ishod, piše CNN.
"Nitko neće svojevoljno jesti akrilamid... (ali) ako je kancerogen za životinje, bio bi kancerogen i za ljude", rekao je Donald Mottram, profesor kemije na Sveučilištu Reading u Velikoj Britaniji.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati