ESPRESSO bi mogao imati iznenađujuće zaštitne učinke protiv demencije, pokazuje novo istraživanje. Znanstvenici sa Sveučilišta u Veroni otkrili su da ispijanje jednog espressa dnevno može smanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije.

Voditeljica istraživanja, profesorica Mariapina D'Onofrio, proučavala je utjecaj espressa na mozak, posebno njegovu sposobnost da spriječi nakupljanje tau proteina. Ti proteini poznati su po tome što se nakupljaju u mozgu osoba s neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove bolesti, uzrokujući oštećenje neurona i kognitivni pad.

U zdravom mozgu tau proteini igraju važnu ulogu u stabilizaciji moždane strukture. Međutim, kod osoba s neurodegenerativnim bolestima, oni se grupiraju u štetne fibrile koji ometaju rad neurona, što dovodi do simptoma demencije. U laboratorijskim eksperimentima, znanstvenici su otkrili da espresso može značajno spriječiti stvaranje ovih fibrila, što bi moglo pomoći u očuvanju kognitivnih funkcija.

Studija, objavljena u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry, naglašava kako spojevi u espressu djeluju na razgradnju tau proteina prije nego što oni uzrokuju oštećenje. Čak su i omiljeni kokteli, poput espresso martinija, pokazali potencijalno zaštitne učinke jer sadrže te korisne spojeve.

Espresso kao tajno oružje u borbi protiv demencije?

Zanimljivo je da oko 96% Talijana svakodnevno pije espresso, a istraživanja su pokazala manju incidenciju demencije u nekim regijama Italije. Znanstvenici su koristili naprednu tehnologiju za analizu kemijskog sastava espressa, uključujući nuklearnu magnetsku rezonancu, kako bi utvrdili koje su tvari zaslužne za ove korisne učinke.

Profesorica D'Onofrio objašnjava: "Espresso može biti prava energetska bomba. No, osim što vas razbuđuje, espresso može spriječiti nakupljanje tau proteina, što se povezuje s početkom Alzheimerove bolesti."

Prethodna istraživanja potvrđuju: Kofein štiti od demencije

Ove rezultate podupire i jedno važno američko istraživanje iz 2012. godine koje je pratilo osobe s blagim kognitivnim poremećajem tijekom četiri godine. Sudionici koji nisu razvili demenciju imali su dvostruko višu razinu kofeina u krvi od onih koji su naposljetku dobili dijagnozu.

No, iako rezultati djeluju obećavajuće, stručnjaci iz britanske Udruge za Alzheimerovu bolest upozoravaju da treba biti oprezan s tumačenjem ovih podataka. Nije potpuno jasno doprinosi li kofein odgađanju pojave demencije ili osobe s predispozicijom jednostavno imaju drugačije razine kofeina u organizmu.