JEDNA psihijatrica predstavila je šest promjena osobnosti koje bi mogle biti rani znakovi demencije. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se svake godine pojavi 10 milijuna novih slučajeva demencije, a iako se ta bolest obično povezuje sa starijom generacijom, nije isključivo vezana uz nju.

Mlađe osobe prirodno su zabrinute zbog prijetnje koju predstavlja Alzheimerova bolesti, osobito nakon što je u Ujedinjenom Kraljevstvu nedavno preminuo najmlađi pacijent s demencijom u dobi od samo 24 godine. Iako lijek za demenciju ne postoji, promjene u načinu života mogu pomoći u prevenciji, a rana dijagnoza olakšava liječenje. Stoga je vrijedno obratiti pozornost na šest promjena osobnosti koje mogu ukazivati na probleme s mozgom.

Profesorica Gill Livingston, stručnjakinja za psihijatriju starijih osoba na University College Londonu (UCL), objasnila je za Daily Mail zašto obitelji često primjećuju promjene u ponašanju, samopouzdanju i emocionalnim reakcijama prije službene dijagnoze demencije.

1. Gubitak samopouzdanja

Istraživanja profesorice Livingston pokazala su da osobe koje su izgubile samopouzdanje, posebno u četrdesetim i pedesetim godinama, imaju znatno veću vjerojatnost za razvoj demencije, prenosi LADbible. To se pokazalo kao najsnažniji pojedinačni pokazatelj rizika, jači od lošeg raspoloženja, beznađa i problema sa spavanjem.

Naime, oni koji su doživjeli pad samopouzdanja imali su oko 50 posto veći rizik od razvoja demencije. Znanstvenici već dugo smatraju da bi demencija i depresija mogle biti povezane, a ovaj gubitak samopouzdanja mogao bi djelomično objasniti tu vezu.

2. Poteškoće u nošenju sa svakodnevnim problemima

Studija je također istaknula poteškoće u suočavanju sa svakodnevnim problemima kao snažan rani signal. Stres je povezan s brojnim zdravstvenim problemima, a ako nas odjednom počne opterećivati sve više stvari, to bi moglo biti zbog slabljenja "kognitivne rezerve" mozga.

3. Manjak topline i privrženosti

Svatko tko je svjedočio kako član obitelji prolazi kroz demenciju zna da oboljeli često mogu postati ljutiti ili čak agresivni prema onima koje najviše vole. To emocionalno povlačenje ili smanjena susretljivost zabilježeni su u 44 posto slučajeva kada su se prvi put pojavili u srednjoj životnoj dobi te se također smatraju uobičajenim znakom demencije.

4. Stalna nervoza

Osobe koje sebe opisuju kao nervozne ili napete također mogu biti izložene većem riziku od razvoja demencije kasnije u životu. Profesorica Geir Selbaek objašnjava da bi to mogao biti znak neuroticizma, još jedne osobine ličnosti usko povezane s Alzheimerovom bolešću.

"Mislim da je to jedan od posrednih čimbenika. Povišena razina stresa vodi do jačih upalnih procesa u tijelu, a oboje je pogubno za zdravlje mozga", rekla je.

5. Nezadovoljstvo obavljanjem zadataka

Sudionici istraživanja koji su u srednjoj dobi izjavili da su "nezadovoljni načinom na koji se zadaci obavljaju" također su bili izloženi većem riziku od slabljenja kognitivnih funkcija kasnije u životu.

6. Problemi s koncentracijom

Poteškoće s koncentracijom na jednostavnim zadacima također su se pokazale kao problem, čime se zaokružuje popis od šest različitih ranih znakova upozorenja.

Znanstvenici ističu da su čitanje, tjelovježba i održavanje zdravih društvenih odnosa tri načina na koja možemo raditi na sprječavanju ranog kognitivnog propadanja.