NE POSTOJI način da sa sigurnošću znamo koliko će netko živjeti. No, mnoga znanstvena istraživanja pokazuju da postoji mnogo toga što možemo učiniti kako bismo si povećali šanse za dug i zdrav život.

Ako želite doživjeti stotu godinu, možda se pitate kako na to utječu životne navike. Hodate li svaki dan? Izbjegavate li slatke grickalice? Pušite li cigarete? Iako su sve ove radnje povezane s dugovječnošću, postoji jedna za koju stručnjaci tvrde da jako utječe na život duži od prosjeka.

Jedna od uobičajenih zabluda je da je dugovječnost određena genetikom, ističe dr. gerontologije Elise Eifert Freeman. Objašnjava da geni imaju malu ulogu u očekivanom životnom vijeku, samo 25 posto, te dodaje da "važniji čimbenici uključuju naše okruženje i način života", prenosi Parade. 

Ističe da su društvene veze posebno važan čimbenik kod dugovječnosti. "Ljudi koji imaju veću društvenu potporu imaju tendenciju poboljšanog mentalnog zdravlja, kardiovaskularnog zdravlja, imunološkog funkcioniranja, kognitivnih performansi, otpornosti, zadovoljstva životom, reakcije na stres i puno više", objašnjava ona.

Koliko su društvene veze dobre za nas, toliko su usamljenost i izolacija loše te utječu na dugovječnost. Doktorica Freeman osvrnula se i na istraživanje koje je pokazalo dobrobiti velike društvene mreže, odnosno da društvena izoliranost povećava izglede smrtnosti za 91 posto, prenosi Parade. 

S tvrdnjom dr. Freeman složio se i dr. John P. Walsh, koji kaže da su jaki obiteljski odnosi posebno važni kad je u pitanju dug i zdrav život. "Obitelj može biti genetska, ali isto tako možemo imati obitelj u zajednici i izabranu obitelj. Povjerenje u ovim odnosima znači da pazimo jedni na druge. Znamo da se možemo osloniti na naš sustav podrške kada je potrebno a da tu podršku ne moramo tražiti", objašnjava dr. Walsh. 

Kao dokaz ističe Harvardsku studiju o sreći odraslih, poznatu kao najduža studiju o sreći, koja je pokazala da je kvaliteta odnosa u životu povezana s dugim i sretnim životom, prenosi Parade.