VEĆINA ljudi ima između 10 i 40 madeža, no iako je većina bezopasna, važno je znati prepoznati promjene koje mogu upućivati na rak kože. Melanom, najopasniji oblik raka kože, vrlo je izlječiv ako se otkrije na vrijeme. Stopa petogodišnjeg preživljenja za melanome koji se liječe prije širenja na limfne čvorove iznosi čak 99%. Zato je informiranost o madežima i drugim kožnim promjenama ključna za rano otkrivanje bolesti, piše Mayo Clinic Press.

Kako nastaju madeži?

Koža se sastoji od više vrsta stanica, a među njima su i melanociti, koji proizvode melanin, pigment zaslužan za boju kože. Melanociti su obično ravnomjerno raspoređeni, no kada se grupiraju na jednom mjestu, nastaje madež. Do melanoma dolazi kada u genetskom materijalu melanocita nastanu mutacije koje uzrokuju nekontroliran rast.

Kada na pregled?

“Osobe koje su same imale rak kože ili ga imaju u obitelji trebale bi doći na pregled. Isto vrijedi za one s faktorima rizika poput dugotrajnog izlaganja suncu, opeklina s mjehurima ili korištenja solarija, kao i za sve koji primijete sumnjive promjene”, preporučuje dr. Catherine A. Degesys, dermatologinja i onkologinja na klinici Mayo.

Također, napominje da se tako sve vrste raka kože, uključujući melanom, mogu otkriti rano. “Pacijenti s oslabljenim imunitetom također bi trebali ići na redovite kontrole jer je kod njih rizik veći”, dodaje.

Postoje dvije glavne kategorije raka kože: melanomski i nemelanomski. Unutar nemelanomske skupine najčešći su karcinom bazalnih stanica, koji je ujedno i najčešći tip raka na svijetu, te planocelularni karcinom kože.

Na što treba pripaziti kod madeža

Tipični madeži su okrugli, a ne nepravilnog oblika. “Ako biste postavili zrcalo točno na sredinu madeža, obje bi strane trebale izgledati identično”, objašnjava dr. Degesys.

Također, važan je i rub madeža. Granica madeža trebala bi biti jasno vidljiva. “Poželjno je da madež ima oštre i čiste rubove koji ga odvajaju od ostatka kože, a ne da su oni nazubljeni ili zamućeni.”

Važna je i boja. Madež bi trebao biti jednobojan. “Želimo da madeži budu ujednačene boje, a ne da se u njima miješa više nijansi poput plave, crne, crvene i smeđe”, kaže dr. Degesys. “Također, vaši bi madeži trebali izgledati slično jedni drugima. Ako imate jedan koji bojom potpuno odskače, to može biti znak da ga treba pregledati.”

Potrebno je obratiti pozornost na promjer madeža. Treba pripaziti na velike madeže. “Svaki madež čiji je promjer veći od gumice na olovci zahtijeva provjeru.”

Promjena madeža je važan znak i smatra se da takva promjena nije dobar znak. “Potrebno je pregledati svaki madež koji raste ili se mijenja na bilo koji način, bilo da je riječ o boji, veličini, obliku ili pojavi novih simptoma”, ističe dr. Degesys.

Drugi tipovi raka kože

Prema riječima dr. Degesys, nemelanomski karcinomi često izgledaju kao “promjene na koži za koje ljudi misle da su prištići koji nikako ne prolaze. Takve promjene mogu lako prokrvariti ili jednostavno ne zacjeljuju. Mogu biti ljuskave, bolne ili se povećavati. I takve lezije obavezno treba provjeriti.”

Kako izgleda dermatološki pregled?

Ako imate sumnjiv madež, ne odgađajte posjet liječniku opće prakse ili dermatologu. Pregled je jednostavan i uglavnom bezbolan.

“Dermatolozi obično počinju pregledom cijelog tijela kako bismo sumnjivu promjenu mogli usporediti s ostalima i dobili početno stanje”, objašnjava dr. Degesys. “Često koristimo dermatoskop, uređaj koji nam omogućuje da povećamo promjenu i detaljno je proučimo.”

Ako je potrebna daljnja analiza, liječnik će vjerojatno predložiti biopsiju. Dr. Degesys nastavlja: “Tijekom biopsije područje umrtvimo lidokainom, slično kao kod zubara. Zatim uzmemo mali uzorak kože i šaljemo ga u laboratorij na analizu.”

Koji su glavni faktori rizika?

Iako postoji nekoliko vrsta, melanom se smatra najopasnijim jer se najlakše širi na druge dijelove tijela. Dr. Degesys navodi glavne faktore rizika za melanom.

To su ranije dijagnosticiran rak kože, melanom kod bliskih srodnika poput roditelja ili braće i sestara, povijest korištenja solarija ili opeklina od sunca s mjehurima, svijetla put te oslabljen imunitet. Novija istraživanja pokazuju i da veći broj madeža, ili veći broj klinički atipičnih madeža, također povećava rizik.

Uloga boje kože

Iako je svijetla put značajan faktor rizika, melanom se može pojaviti i kod osoba tamnije puti. Kod tamnoputih osoba melanom se javlja rjeđe, no obično se dijagnosticira u kasnijim fazama, kada je liječenje teže. “Rak kože može se razviti na svim tipovima kože, pa bi i pacijenti s tamnijom puti trebali štititi kožu i posjetiti liječnika zbog bilo kakvih sumnjivih promjena”, kaže dr. Degesys.

Treba li preventivno uklanjati madeže?

Dijagnoza raka je zastrašujuća, pa pacijenti koji su imali melanom mogu doći u iskušenje da uklone sve ostale madeže. Dr. Degesys objašnjava da to nije potrebno. “Nema kliničkih dokaza da bismo trebali ukloniti svaku pigmentiranu promjenu kod osobe koja je imala melanom.

U stvarnosti, samo se oko trećine melanoma razvije iz već postojećih madeža”, pojašnjava ona. “To što ste imali melanom ili ga imate u obitelji ne znači da morate ukloniti sve madeže. Iako je to relativno jednostavan zahvat, on uvijek nosi svoje rizike i prednosti. U ovom bi slučaju rizici zahvata nadmašili korist.”

Prevencija je ključna

Ako želite smanjiti rizik od raka kože, ključno je ograničiti izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju. Dr. Degesys savjetuje standardne mjere zaštite: izbjegavajte sunce kada je najjače, a kad god je moguće, nosite šešire sa širokim obodom, sunčane naočale i odjeću dugih rukava. Kremu za sunčanje treba nanositi često, otprilike svakih 80 do 120 minuta, a i češće ako se kupate ili znojite.

Važno je koristiti i dovoljnu količinu kreme - pri svakom nanošenju otprilike količinu koja stane u čašicu za žestoko piće. Iako su losioni i sprejevi slične učinkovitosti, kod spreja je teže procijeniti jeste li nanijeli dovoljno.

“Posebno pripazite na dijelove tijela koji su najviše izloženi suncu. Glava i vrat su očiti, ali ljudi često zaboravljaju ruke, šake, usne i uši. To su uobičajena mjesta na kojima liječimo rak kože jer se ljudi ne sjete tamo nanijeti zaštitu”, savjetuje dr. Degesys.

Koji zaštitni faktor odabrati?

SPF, odnosno zaštitni faktor, označava koliko učinkovito krema blokira štetno UV zračenje. “Kada prijeđete zaštitni faktor 30, razlika u učinkovitosti blokiranja sunca zapravo je samo nekoliko postotaka.

Primjerice, SPF 30 blokira oko 97% UV zraka, dok SPF 50 blokira oko 98%”, kaže dr. Degesys. Ona dodaje i važnu napomenu: “Treba zapamtiti da visina faktora ne određuje koliko će dugo zaštita trajati. Ljudi ponekad misle da su mirni cijeli dan ako nanesu SPF 50, ali taj broj nema nikakve veze s trajanjem zaštite.”

Koliko često na kontrolu?

“Ako imate izraženu obiteljsku ili osobnu povijest raka kože, savjetujem pregled barem jednom godišnje”, kaže dr. Degesys. “U nekim slučajevima pacijente pregledavamo i češće, primjerice ako su nedavno imali melanom ili imaju druge visoke faktore rizika. Određene vrste raka krvi ili transplantacije organa također povećavaju rizik. No, općenito govoreći, jednom godišnje je sasvim dovoljno.”