TASTEATLAS je nedavno objavio godišnju listu najboljih kuhinja i jela svijeta. Više o tome možete pročitati ovdje, a izdvojili smo i listu svih 100 najboljih jela svijeta, što možete pronaći ovdje.

Osim toga, Taste Atlas objavio je i listu od 100 najboljih hrvatskih jela. Cijeli popis možete pronaći ovdje, a mi smo u nastavku izdvojili 10 najbolje ocijenjenih hrvatskih jela.

1. Slavonski kulen

Slavonski kulen najpoznatiji je specijalitet istočne hrvatske kuhinje, a i ove se godine, kao i prošle, našao na prvom mjestu. Riječ je o suhoj kobasici napravljenoj od vrhunskih komada svinjskog mesa u kombinaciji s pomno odabranim začinima, uključujući crvenu papriku i češnjak. Kulen ima jak okus dima s aromama paprike i papra.

Slavonski tip kulena mora biti proizveden od mesa svinja koje su uzgojene u Slavoniji. Za izradu ove kobasice koriste se samo vrhunski svinjski komadi, a svaki korak proizvodnog procesa odvojen je od svih ostalih kobasica.

2. Sarma

Na drugom mjestu, kao i prošle godine, nalazi se sarma, jedno od prepoznatljivijih jela tradicionalne turske kuhinje, popularno i kod nas. Postoje brojne verzije ovog jela, ali smjesa obično kombinira sastojke kao što su mljeveno meso, riža ili bulgur, razne začine, crvenu papriku i umak od rajčice.

Sarma, koja vuče korijene iz Osmanskog Carstva, tradicionalno se konzumira i na Balkanu, u zemljama srednje Europe, južnog Kavkaza i Bliskog istoka. Iako se obično priprema za ručak ili večeru, najviše tijekom zime, u ovim se predjelima često priprema za posebne prigode i blagdane.

3. Burek sa sirom

Burek sa sirom i ove je godine na trećem mjestu, a pravi se od lisnatog tijesta punjenog smjesom od sira i jaja. Tijesto se napravi od brašna, soli i vode (i malo ulja) i razvuče se u prozirne listove. Listovi se slažu u veliki pleh, svaki se poprska uljem ili uljem i mineralnom vodom i premaže nadjevom od sira i jaja.

Ipak, ljudi u Bosni i Hercegovini kažu da se burek može zvati burek samo ako je punjen mesom. No, ne žive svi tamo niti je burek bosanski - porijeklo mu je tursko. U Bosni se burek s mesom i druge vrste sličnih pita, poput sirnice i krumpiruše, obično motaju u kolut, dok Hrvati i Srbi imaju opušteniji pristup - burek može biti okrugao i izrezan na četvrtine ili smotan u kolut.

4. Paški sir

Paški sir je tvrdi hrvatski sir podrijetlom s otoka Paga, a i ove je godine, kao i prošle, na 4. mjestu najboljih hrvatskih jela. Proizvodi se od mlijeka paške ovce - oštra bura zasipa otok morskom soli, aromatizira razne biljke (poput smilja, kadulje i komorača) koje ovce pasu, a kao rezultat toga njihovo mlijeko ima jedinstven okus.

Ovaj nagrađivani sir karakteriziraju suha, ljuskasta, zrnata i mrvičasta tekstura te pikantan, slan okus. Sir se obično natrlja pepelom i maslinovim uljem, a zatim se ostavi da sazre najmanje četiri mjeseca. Kako sazrijeva, pikantni i slani okusi postaju još jači.

5. Dalmatinski pršut

Na petom je mjestu, kao i prošle godine, dalmatinski pršut, sušena i dimljena šunka koja se obično poslužuje tanko narezana uz kruh, sir ili voće poput dinje. Za razliku od talijanskog i istarskog pršuta, dalmatinski pršut dimi se na drvima i suši minimalno dvanaest mjeseci.

Proizvodi se od svježih svinjskih butova, s kostima, kožom i potkožnom masnoćom. Nakon pripreme, koja uključuje soljenje, prešanje i začinjavanje, dimi se i ostavlja se da se suši i sazrijeva na zraku. Završno razdoblje pod jakim je utjecajem hladne i suhe bure, što stvara povoljne uvjete za sazrijevanje pršuta.

6. Krafne

Krafne, koje su prošle godine bile na 10. mjestu, ove su se godine popele na 6. mjesto. Ova peciva se tradicionalno pripremaju od dizanog tijesta koje se prži u dubokom ulju dok izvana ne postane zlatno i hrskavo, a iznutra krafne ostaju mekane, lagane i prozračne.

Iako se mogu pripremati bez punjenja, najčešće se pune ili prelijevaju džemovima, kremom od vanilije ili čokolade, a vrh se obično pospe šećerom u prahu ili prelije čokoladom. Podrijetlo riječi Krapfen seže u 9. stoljeće, a recepte na njemačkom nalazimo već u 14. stoljeću.

7. Kotlovina

Kotlovina je tradicionalno hrvatsko jelo koje se priprema kuhanjem raznih vrsta mesa, kobasica i povrća u velikom, plitkom kotlu koji se stavlja na vatru. Jelo se obično priprema na otvorenom, često u vrtovima ili dvorištima. Postoje brojni recepti za kotlovinu, ali meso se najčešće začini solju, paprom i uljem i poslužuje se uz pečeni krumpir ili svježu salatu.

8. Istarski pršut

Istarski pršut na osmom je mjestu i tradicionalno je hrvatsko jelo, a obično se poslužuje tanko narezan kao predjelo, uz malo domaćeg kruha i ovčjeg ili kozjeg sira. Njegova je proizvodnja jednostavnija od proizvodnje ostalih pršuta jer se ne dimi i obrađuje se bez kožice.

Nakon što mu se skinu kožica i masnoća, posoli se krupnom soli i natrlja mješavinom crnog papra, češnjaka i raznih začina. Zatim se suši nekoliko mjeseci na vjetru prije nego što se ostavi da sazre posljednjih šest do osam mjeseci.

9. Poljički soparnik

Soparnik, zeljanik ili uljenjak jednostavna je pita punjena povrćem. Tradicionalno se radi u poljičkom kraju u Dalmaciji od najjednostavnijeg mogućeg tijesta koje se sastoji od brašna, soli i vode. Nadjev za ovu pitu pravi se od blitve i crvenog luka (kapule), a rasporedi se između dva lista tanko razvaljanog tijesta.

10. Salata od hobotnice

Salata od hobotnice je tradicionalna hrvatska salata porijeklom iz Dalmacije, ali je vrlo popularna u cijeloj zemlji, posebno na Badnjak i ljeti. Iako postoje mnoge verzije, obično se radi od kombinacije hobotnice, luka, češnjaka, lovora, maslinovog ulja, peršina, krumpira, soli, octa i rajčice.