ORNITOLOZI Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode (HDZPP) i udruge Biom trenutno provode izbore za Pticu godine 2025.

Sudjelovanje u izboru ptice godine otvoreno je za sve građane kojima je stalo do dobrobiti ptica i njihovih staništa, u svrhu očuvanja bioraznolikosti u Hrvatskoj. Ornitolozi su ove godine nominirali tri ptičje vrste: morskog kulika, bjeloglavog supa i rusog svračka.

U nastavku vam donosimo kratki pregled ove tri životinjske vrste, koje su opisane na stranicama Bioma. Kako biste sudjelovali u izboru za pticu godine, posjetite formular na ovom linku, u kojem je potrebno odabrati jednu od tri nominirane vrste.

Morski kulik

Morski kulik je mali ćurlin koji obitava u niskim vlažnim obalnim staništima, od Danske, Sredozemlja i centralne Azije pa sve do Indonezije i Japana. Naziv ove vrste na engleskom jeziku glasi Kentish plover, a ime nosi po engleskoj grofoviji Kent u kojoj su se ove ptice gnijezdile sve do druge polovice dvadesetog stoljeća.

Morski kulik je izumro na području Engleske, a zbog ljudskih aktivnosti i klimatskih promjena brojnost mu opada u ostatku svijeta, uključujući i Hrvatsku, gdje ga nalazimo na nekoliko lokaliteta s dvadesetak parova. Morski kulik znanstvenicima pruža uvid u veliku varijabilnost ptica pri gniježđenju, odabiru staništa i partnera. Ako ga odaberete kao pticu godine, iduće godine može simbolizirati osjetljivu ravnotežu prirode pomiješanu s ljudskom dužnosti da ju štiti i razumije.

Bjeloglavi sup

Bjeloglavi sup je veliki strvinar koji se na području Hrvatske može vidjeti u sporom kružnom letu dok traži hranu nad creskim arhipelagom i Učkom. Bjeloglavi supovi su druževne ptice koje se hrane strvinom kopitara i papkara, često u grupama, a gnijezde se kolonijalno na strmim liticama iznad mora.

Oba roditelja dijele brigu o gnijezdu i ptićima tijekom svojih doživotnih partnerstava. Zahvaljujući programima zaštite, brojnost bjeloglavih supova polako raste, iako je današnja populacija tek mali dio nekadašnje koja se protezala duž središnje Hrvatske i Slavonije.

Do opadanja populacije došlo je zbog napuštanja stočarstva što je bjeloglavim supovima smanjilo izvor hrane i površinu kvalitetnih staništa. Osim toga, često su žrtva elektrokucije i trovanja. "Odabir bjeloglavog supa za pticu godine podsjetnik je na njegov nekadašnji polagani let diljem Hrvatske, ali i na napore uložene u njegovo današnje očuvanje i oporavak", poručuju iz Bioma.

Rusi svračak

Rusi svračak je ljetni stanar otvorenih poljoprivrednih područja Hrvatske, prepoznatljiv po crnoj "maski" preko očiju i crvenkastosmeđem plaštu, koje možemo vidjeti na mužjacima. Obično se zadržava na stršcima grmova dok lovi kukce, manje ptice, guštere i glodavce. Višak hrane nabija na trnje kako bi označio teritorij ili privukao partnera. Zbog ove navike, rod svračaka, Lanius, dobio je ime po latinskoj riječi za mesara.

Zbog opadanja prikladnih staništa uslijed modernizacije poljoprivrede i upotrebe pesticida, populacija svračaka se smanjuje, a neka područja, poput Engleske, već su izgubila svoje gnijezdeće populacije. "Glas za ovu pjevicu predstavlja osvrt na njeno jedinstveno ponašanje i bogatstvo raznolikosti koje možemo očuvati brigom za gnijezdeće vrste", ističu ornitolozi.