NOVO istraživanje nudi znanstveni uvid u ono što mnogi vlasnici pasa već pretpostavljaju - psi mogu prepoznati ljudske emocije samo na temelju izraza lica. Znanstvenici su skeniranjem mozga pasa analizirali kako životinje procesiraju sreću, tugu, ljutnju i strah kod ljudi. Studija je objavljena 10. kolovoza u časopisu iScience, piše CNN.

Snimke koje je napravio tim sa Sveučilišta u Beču pokazuju da mozak pasa reagira različito ovisno o tome koji izraz lica osoba pokazuje. Glavna autorica studije Laura Cuaya pojasnila je njihove nalaze.

"Kada uspoređujemo ljude s primatima, promatramo sposobnosti koje možda potječu od zajedničkog pretka", rekla je. "Kod pasa je priča potpuno drugačija. Oni su prošli sasvim drugi evolucijski put, ali su kroz pripitomljavanje razvili društvene vještine potrebne za razumijevanje i suradnju s nama".

Reakcija mozga na sreću

Istraživački tim skenirao je mozgove osam pasa - šest border kolija, jednog labradora i jednog zlatnog retrivera. Psima su prikazivane fotografije nepoznatih ljudi sa sretnim ili neutralnim izrazima lica. Pokazalo se da su sretna lica pojačala aktivnost u temporalnom korteksu i kaudatnom nukleusu, dijelovima mozga povezanim s višim kognitivnim funkcijama i sustavom za nagrađivanje.

"To sugerira da sretna ljudska lica psima mogu imati emocionalni značaj", pojasnila je Cuaya, koja je istraživanje započela na Nacionalnom autonomnom sveučilištu u Meksiku, a nastavila ga u suradnji sa Sveučilištem Eötvös Loránd u Mađarskoj prije dolaska u Beč.

Znanstvenici su zatim provjeravali reagiraju li isti dijelovi mozga i na druge emocije. Skupini od 12 pasa pokazali su fotografije sretnih, ljutitih, uplašenih ili tužnih lica, a moždanu aktivnost analizirali su primjenom strojnog učenja. Mozak pasa nije reagirao na ljutnju, strah ili tugu jednako kao na sreću, ali je analiza cijelog mozga pokazala jasne obrasce aktivnosti pri gledanju lica s negativnim emocijama.

"Ljudi su vrlo vješti u primjećivanju sitnih detalja na licu, a takvi su i psi", rekao je prvi autor Raúl Hernández-Pérez, također sa Sveučilišta u Beču. "Zato su psi toliko zanimljivi. Proučavanje njihova mozga može nam otkriti koje su se prilagodbe razvile da bi podržale njihovo izvanredno društveno i emocionalno razumijevanje ljudi".

Cuaya i Hernández-Pérez su i privatni i poslovni partneri, a u istraživanju su sudjelovala i njihova dva psa, Odin i Kun-kun. U izjavi za CNN, Hernández-Pérez je rekao da je otkriće o ulozi kaudatnog nukleusa bilo ugodno iznenađenje.

"Kod različitih vrsta ta se regija povezuje s procesuiranjem nagrada. Kod pasa je aktivnost u tom dijelu specifično povezana s nagradama u obliku hrane, ali i s društvenim nagradama poput pohvale ili mirisa poznate osobe", objasnio je.

"Iako ne možemo izravno pristupiti subjektivnom iskustvu pasa, naši rezultati sugeriraju da gledanje sretnih lica, čak i nepoznatih ljudi, uključuje pozitivne afektivne procese".

Obuka pasa za znanstveni rad

Znanstvenici naglašavaju da procesuiranje emocija kod pasa nije ograničeno samo na izraze lica, već uključuje i govor tijela, glas i miris. Hernández-Pérez je za CNN objasnio kako su psi odabrani i obučeni za sudjelovanje. Morali su biti srednje veličine zbog dimenzija MRI uređaja, zdravi i bez problema u ponašanju kao što je strah od buke.

"Prvo smo ih učili da zadatak zahtijeva samo da ostanu mirni. Krenuli smo s jednom do dvije sekunde i postupno produljivali vrijeme. Jedan od težih dijelova je objasniti psu da je 'ne raditi ništa' zapravo zadatak", rekao je. "Zatim smo postupno uvodili elemente MRI okruženja, uključujući položaj, opremu i zvukove skenera. Sudjelovanje je uvijek dobrovoljno i psi mogu otići u bilo kojem trenutku".

Ograničenja studije i budući smjer

Autori studije navode i nekoliko ograničenja. Uzorak pasa bio je malen, a većinu su činili border koliji, pasmina poznata po inteligenciji i praćenju društvenih signala. Svi psi u studiji bili su kućni ljubimci, a znanstvenici napominju da bi psi s ulice ljudske signale mogli tumačiti na potpuno drugačiji način.

"Moguće je da border koliji imaju izraženiju sposobnost tumačenja ljudskih izraza lica, pa su potrebne buduće studije kako bi se utvrdilo postoje li razlike u ponašanju i moždanoj aktivnosti među pasminama", stoji u radu.

Znanstvenici se nadaju da će buduća istraživanja biti više usmjerena na pse kako bi se razumjelo kako oni koriste signale za tumačenje ljudskog ponašanja.

"Kad razmislimo o tome koliko su psi pažljivi prema našim emocijama, i mi možemo pokušati postati bolji u prepoznavanju načina na koji oni izražavaju svoje", zaključio je Hernández-Pérez za CNN. "Emocije su moćan oblik komunikacije koji nas može povezati bez obzira na vrstu".