U VRIJEME kad većina građana završava radni dan, za mnoge život tek počinje. Upravo taj fenomen "noćne ekonomije" - aktivnosti između 18 i 6 sati ujutro - bio je predmet pionirskog istraživanja koje su proveli znanstvenici Sanja Tišma, Iva Tolić Mandić i Daniela Angelina Jelinčić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose te Mladen Kovačević.

Potaknuti nedostatkom znanstvenih analiza ovog područja u Hrvatskoj, istraživači su kombinirali analizu postojećih studija iz inozemstva s intervjuima vlasnika zagrebačkih koncertnih prostora. Koristeći SWOT analizu, identificirali su potencijale i izazove Zagreba kao koncertne destinacije - od prometnih gužvi i problema s bukom do prepoznatljivosti grada na glazbenoj karti regije.

Ovo istraživanje po prvi put stavlja zagrebačku noćnu ekonomiju pod znanstvenu lupu i predlaže konkretne modele upravljanja po uzoru na svjetske metropole, uključujući lokalne akcijske grupe i sustav "noćnog gradonačelnika".

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Journal of Management World (2024.), kulturne i kreativne industrije okupljaju najveći postotak mladih između 15 i 29 godina, čime upravo ova demografska skupina postaje ključni pokretač noćne ekonomije.

Koncertni prostori i noćni klubovi nisu samo mjesta za zabavu već i važne platforme za razvoj lokalnih glazbenika te kulturne i umjetničke scene, stoji u studiji. Vlasnici koncertnih prostora prepoznaju njihov značaj za jačanje urbanog identiteta i privlačenje publike. Međutim, iako Zagreb nudi bogatu koncertnu ponudu, ona još uvijek nije glavni motiv dolaska turista u grad.

Prema istraživanju, mladi turisti najviše cijene sigurnost, atmosferu i gostoljubivost lokalnog stanovništva, no istovremeno im nedostaje informacija o događanjima.

"Studija provedena 2016. godine pokazala je da ugostiteljska i zabavna ponuda nisu primarni motiv dolaska mladih turista u Zagreb, no noćni život, događanja i kulturni sadržaji ocijenjeni su kao najatraktivniji segment turističke ponude grada", stoji u izvješću.

Ključni izazovi zagrebačkog noćnog života

Unatoč rastućoj ponudi i interesu mladih, zagrebački noćni život suočava se s nizom prepreka koje otežavaju njegov daljnji razvoj. 

1. Nedovoljna promocija koncertne ponude

Iako Zagreb ima bogatu noćnu scenu, turisti i mladi često nisu svjesni dostupnih događanja. Nedostatak organizirane promocije i loša vidljivost koncertnih programa ograničavaju potencijal privlačenja publike.

"Istraživanje je pokazalo potrebu za jačom promocijom koncertne ponude, osobito u cilju informiranja i privlačenja mladih turista."

2. Problem buke i neslaganje s lokalnim stanovništvom

Buka je jedan od glavnih problema noćnog života u Zagrebu. Stanovnici koji žive u blizini klubova i koncertnih prostora često se žale na narušenu kvalitetu života, što rezultira sukobima s organizatorima događanja.

"Prigovori zbog buke remete život i rad stanovništva u blizini koncertnih prostora."

3. Loša prometna povezanost u kasnim satima

Javni prijevoz u Zagrebu nije prilagođen noćnom životu, što mladima otežava povratak kući nakon izlaska. Nedostatak kasnih linija javnog prijevoza dodatno smanjuje dostupnost klubova i koncertnih događanja.

"Loša prometna povezanost i ograničene mogućnosti javnog prijevoza u kasnim satima otežavaju kretanje mladih tijekom noćnih izlazaka."

4. Ekološki problemi - otpad i onečišćenje

Velika koncentracija posjetitelja na noćnim događanjima često rezultira povećanom količinom otpada, uključujući plastiku i opuške. Glazbeni festivali i koncerti dodatno doprinose ekološkom opterećenju grada.

"Glazbeni festivali mogu uzrokovati povećanje emisije štetnih plinova, onečišćenje vode i tla te proizvodnju velike količine otpada, osobito plastike i opušaka."

5. Mogući porast nasilnog ponašanja

Iako nasilje u noćnom životu Zagreba nije izraženo kao veliki problem, prepoznato je kao potencijalna prijetnja. Konzumacija alkohola i velika gužva u klubovima mogu doprinijeti agresivnom ponašanju.

"Konzumacija alkoholnih pića, gužve u prostorima te uvjeti poput rasvjete i ventilacije mogu povećati vjerojatnost agresivnog ponašanja i nasilja."

6. Nedostatak podrške Grada Zagreba

Vlasnici koncertnih prostora naglašavaju da nisu dobili sustavnu podršku od gradske uprave, osim u slučajevima kada su prostori u vlasništvu grada ili djeluju kroz civilne udruge.

"Pet vlasnika koncertnih prostora navelo je da nikada nisu primili podršku od Grada Zagreba, dok su samo dva izvijestila o određenoj pomoći."

Preporuke

Istraživanje donosi nekoliko ključnih preporuka koje bi mogle pomoći u razvoju noćnog života u Zagrebu:

• povećanje promocije noćnih događanja - bolja vidljivost koncertne ponude putem digitalnih platformi i turističkih vodiča
• unaprjeđenje prometne infrastrukture - uvođenje noćnih linija javnog prijevoza kako bi se mladima olakšalo kretanje
• smanjenje problema buke - suradnja između vlasnika klubova i lokalne zajednice te primjena rješenja poput onih u Berlinu i Londonu
• jačanje suradnje između klubova i ugostiteljskih objekata - zajednički rad na promociji i sigurnosti događanja
• razvoj sustava noćnog menadžmenta - uvođenje funkcije noćnog gradonačelnika ili posebnog povjerenstva, kao u Londonu i Amsterdamu.