PRAG koji je Spotify uveo za isplatu tantijema od 2024. godine negativno pogađa umjetnike i neovisne izdavače na manjim tržištima poput Bugarske, Srbije, Rumunjske, Sjeverne Makedonije i Albanije, pokazuje novo istraživanje bugarske udruge ANMIP. U analizi upozoravaju da bi, zbog promjena u streaming modelu, "umjetnicima iz jugoistočne Europe moglo prijetiti kulturno brisanje" na jednoj od najvećih svjetskih glazbenih platformi, piše Complete Music Update.

"Godinama je Spotify inzistirao na tvrdnji da je njegova platforma neutralno tržište - demokratski prostor gdje 'najbolja glazba pobjeđuje'", navodi ANMIP-BG. No njihovo istraživanje, tvrde, pokazuje drugačiju sliku: algoritamske pristranosti, strukturne nedostatke manjih tržišta i prag monetizacije koji, kako kažu, sve jasnije povlači crtu unutar europskog kulturnog prostora.

Što se promijenilo na Spotifyju

Spotify je najavio promjene u sustavu tantijema u studenome 2023., a od travnja 2024. vrijedi pravilo prema kojem pjesma mora imati najmanje 1000 streamova u posljednjih 12 mjeseci da bi ušla u obračun tantijema za snimljenu glazbu. Pjesme koje taj prag ne dosegnu više ne generiraju isplatu, pa se novac koji bi inače otišao na mikro-isplate raspodjeljuje na sadržaj iznad praga.

Kad je prag uveden, Spotify i velike diskografske kuće tvrdili su da su njime uglavnom pogođeni samo oni koji se glazbom bave iz hobija i sadržaj koji ionako donosi zanemarive iznose. ANMIP, međutim, upozorava da promjena pogađa i neovisne izdavače s velikim katalozima: ako imate mnogo pjesama koje su "tik ispod" praga, ukupni gubitak može postati osjetan.

ANMIP je anketirao više od 70 neovisnih izdavačkih kuća u jugoistočnoj Europi. Njih 65% kaže da je prag "značajno" utjecao na prihode, dodatnih 20% bilježi "blagi pad", ali strahuje da bi se prag u budućnosti mogao dodatno podizati. Čak 92% ispitanih protivi se promjenama i opisuje ih kao "nepravedne" te "nepovoljne za manje ili nezavisne umjetnike".

Zaključak studije je da promjene posebno pogađaju izdavače s opsežnim i žanrovski raznolikim katalozima.

Dominacija velikih igrača i manjak transparentnosti

ANMIP i drugi kritičari tvrde da se ovakve promjene često kroje prema logici velikih tržišta (SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka), a zatim se primjenjuju globalno - bez ozbiljnog uvida u to kako će pogoditi manje glazbene ekosustave.

Posebno ih brine i širi kontekst koncentracije moći: pokušaj Universal Music Groupa da preuzme Downtown Music izazvao je antitrust reakcije i formalne primjedbe u EU, uz argumente da bi takav potez mogao dodatno narušiti tržišno natjecanje i pristup manjim igračima.

ANMIP podsjeća da prag nije jedini problem. U ranijim analizama navode da su umjetnici i izdavači s manjih tržišta često slabije uključeni u Spotifyjeve uredničke procese i kreiranje playlisti, pa algoritam u tim regijama ima još veći utjecaj na to što "ispliva".

U izjavi koja prati novo istraživanje, ANMIP-BG upozorava da manjak regionalnih urednika, stručnjaka za metapodatke i "kulturno informiranog" playlistiranja znači slabiju vidljivost lokalnih žanrova, što dio glazbenika gura prema engleskom jeziku kako bi preživjeli.

Među preporukama su ukidanje praga od 1000 streamova, imenovanje regionalnih urednika i stručnjaka za metapodatke u jugoistočnoj Europi, zahtjevi za geografskom raznolikošću te veći nadzor nad algoritamskim praksama koje utječu na kulturnu zastupljenost.

Ruth Koleva, predsjednica ANMIP-BG-a i osnivačica SoAlive Music Conference, poručuje: "Kada nas Spotifyjev algoritam ne ‘vidi’, Europa nas ne čuje. Ovo više nije samo pitanje glazbene industrije. To je pitanje kulturne jednakosti."