OPATIJA se već desetljećima smatra kraljicom Jadrana, a njezini zaštitni znakovi nisu samo Villa Angiolina ni luksuzni hoteli iz doba Austro-Ugarske već i šetnica Lungomare - obalno šetalište Franje Josipa I. Dug gotovo 12 kilometara, Lungomare spaja mala ribarska mjesta i mondena ljetovališta opatijske rivijere te priča o povijesti, arhitekturi, prirodi i ljudima.

Od ribarskog Voloskog do starog Lovrana

Šetnica počinje u Voloskom, nekadašnjem ribarskom naselju, poznatom po uskim kalama i maloj luci koja i danas odiše mediteranskim šarmom. Odande vodi prema samom srcu Opatije, gdje se pred šetačima otvara pogled na monumentalne hotele iz 19. stoljeća, raskošne parkove i legendarne kafiće.

Galerija

Nastavljajući put prema sjeveru, Lungomare prolazi kroz Ičiće i Iku, mjesta koja su poznata po marinama, plažama i obiteljskom ugođaju, da bi naposljetku stigao do Lovrana - gradića čija stara jezgra s kamenim uličicama i srednjovjekovnim bedemima čuva uspomenu na davna vremena.

Gradnja dovršena 1911.

Šetnica je građena etapno. Dio od Voloskog do Opatije dovršen je 1889. godine, upravo u trenutku kada je Opatija službeno proglašena klimatskim lječilištem Austro-Ugarske Monarhije.

Dio od Opatije prema Lovranu završen je 1911., čime je Lungomare postao najduža obalna promenada na Jadranu toga vremena. Cilj je bio jednostavan - stvoriti šetalište na kojem će aristokracija, umjetnici i gosti lječilišta moći udisati svjež morski zrak i uživati u panorami Kvarnera.

Lungomare nije samo obična šetnica - on je svojevrsna galerija na otvorenom. Uz njega se nalaze znamenitosti poput Ville Angioline, u čijem je parku zasađeno više od stotinu vrsta egzotičnog bilja, zatim kip Djevojke s galebom, najpoznatiji simbol Opatije, ali i brojne vile i hoteli iz doba secesije koji i danas podsjećaju na vrijeme kada su ovdje boravili carevi, kraljevi i slavne osobe s europskih dvorova.

Uz povijesne znamenitosti, šetnica vodi i pokraj brojnih plaža - od skrivenih kamenih uvalica do uređenih kupališta. Na mnogim mjestima postavljene su klupe s pogledom na more, a uz samu šetnicu smješteni su i kafići, restorani te terase s kojih se može promatrati zalazak sunca.

Više fotografija pogledajte u galeriji na vrhu članka.

Šetnica kojom se šetalo kroz desetljeća

Lungomare skriva i manje poznate priče – poput spomen-ploča posvećenih poljskom nobelovcu Henryku Sienkiewiczu i maršalu Józefu Piłsudskom, koji su ovdje boravili. Posebnu draž daju i stoljetni borovi, lovori i kamelije koji rastu uz stazu, stvarajući mirisnu kulisu i hladovinu za šetače.

Danas Lungomare nije samo turistička atrakcija već i mjesto gdje se mještani i posjetitelji svakodnevno susreću. Ujutro ga ispunjavaju trkači i rekreativci, popodne obitelji s djecom, a navečer parovi koji uživaju u romantičnoj atmosferi. Zimi, kada gužve nestanu, šetnica postaje tiho utočište za one koji žele osjetiti miris mora i zvuk valova.