NAKON što je početkom veljače ove godine dugogodišnjoj zaposlenici i voditeljici na HRT-u Ljiljani Vinković naglo otkazan angažman u emisiji Dobro jutro, Hrvatska, Maja Sever odlučila je podržati kolegicu te je kao sindikalna povjerenica zatražila očitovanje od HRT-a.

Sever je ukazala na praksu koja se tad već neko vrijeme mogla uočiti na HRT-u - s ekrana "nestaju" ženske osobe starije od 30+ godina, dok se isti uzorak ne može vidjeti i kod muških voditelja na javnom servisu. 

"Ako je točna odluka urednika da se s ekrana uklone ženske osobe iznad 30 godina, onda je na djelu izravno kršenje Zakona o suzbijanju diskriminacije na osnovi spola i dobi, članak broj 1, i Sindikat novinara RH spreman je podržati kolegicu Vinković ako odluči ući u pravnu bitku. Zahtijevamo i dokidanje dobne diskriminacije koja se mnogo više i češće očituje upravo što se žena tiče. Podsjetila bih vas da je jednakost jedno od osnovnih načela EU-a, a propisi Unije u vezi s nejednakosti među najopširnijima su na svijetu", upozorila je Sever u svom upitu koji se tiče činjenice da je Ljiljanu Vinković zamijenila Doris Pinčić Rogoznica.

"Na taj moj upit odgovoreno je na način da su mi nabrojali koje će sve emisije nastaviti raditi Ljiljana Vinković, no ja sam i dalje u kontaktu s njom i znam da su njeni angažmani na HRT-u srezani. Ona nije s tim profesionalno zadovoljna i ja osobno, kao i Sindikat novinara Hrvatske, joj dajemo apsolutnu podršku. Ja sam nakon toga vodstvu ponovno postavila pitanje zašto HRT kao javni servis nije potpisao medijski kodeks pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, službeni dokument koji je zaista kvalitetna preporuka i koji su potpisale mnoge medijske kuće, ali ne i javni servis", kaže Maja Sever za Index.

"HRT kao javni servis ne samo da mora pratiti takve trendove već smatram da bi trebao biti i nositelj takvih inicijativa", dodaje Sever i naglašava da javna televizija mora biti profesionalna i ponajviše - raznolika.

U vrijeme kada je Ljiljani Vinković otkazan angažman na mjesto voditeljice te emisije došla je Doris Pinčić Rogoznica koja je na nacionalni servis prešla s RTL-a. Kako se ubrzo saznalo, sve je to rezultiralo time da je Vinković završila na bolovanju, i to zbog stresa uzrokovanog naprasnim prekidom suradnje.

Nakon interesa kolega i javnosti Ljiljani Vinković dodijeljena - 15-minutna rubrika

I mi smo poslali upit HRT-u o slučaju Ljiljane Vinković, a njihov odgovor prenosimo u cijelosti.

"HRT je još 25. veljače 2020. poslao medijima sljedeći odgovor na upite o angažmanu kolegice Ljiljane Vinković u DJH: 'Ljiljana Vinković i dalje ostaje u sustavu emisije Dobro jutro Hrvatska, gdje će voditi rubriku četvrtkom Stranci u Hrvatskoj. Uz to, Ljiljana Vinković će i dalje nastaviti raditi u svom matičnom odjelu Glazbeni sadržaji HTV-a.'

Od tada se ništa u tom slučaju nije promijenilo, a  kolegica Vinković i dalje ima svoju 15-minutnu rubriku u emisiji Dobro jutro Hrvatska' - u sklopu koje svakog četvrtka ugošćuje strance u Hrvatskoj, i do sad smo već imali priliku vidjeti njezine vrlo zanimljive goste - te i dalje uredno radi u svom matičnom odjelu Glazbeni sadržaji HRT-a", odgovorili su nam.

Naime, nakon što je otkazivanje angažmana Ljiljani Vinković izazvalo brojne reakcije, kako unutar kuće tako i u javnosti, HRT je kolegici Vinković dodijelio kratku rubriku Stranci u Hrvatskoj, u sklopu emisije Dobro jutro, Hrvatska četvrtkom, a petkom s Miljenkom Cvitkovićem vodi popodnevnu emisiju Dobar dan, Hrvatska koju je nastavila voditi i Ivana Vilović, još jedno lice koje je "nestalo" iz Dobro jutro, Hrvatska.

Slučaj prati i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

U slučaj otkazivanja angažmana Ljiljani Vinković na HRT-u uključila se i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

"Gospođa Ljiljana Vinković nam se obratila prije nekoliko dana s pritužbom na postupanje HRT-a jer je bez obrazloženja od svog poslodavca dobila premještaj iz emisije Dobro jutro, Hrvatska u drugu emisiju. S obzirom na navode da se slično događa uglavnom kolegicama u dobi 40+, dok to nije slučaj s muškim kolegama, postoji sumnja na diskriminaciju temeljem spola i dobi. Stoga je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova pokrenula ispitni postupak kojim traži očitovanje od nadležnih na HRT-u i po okončanom postupku donijet će zaključak o kojem će Vas moći obavijestiti", potvrdila je pravobraniteljica Ljubičić za Index.

Naime, slučaj Ljiljane Vinković nije jedini zbog kojeg se počelo pričati o rodnoj neravnopravnosti na HRT-u. Podsjećamo, relativno nedavno HRT su napustile mnoge dugogodišnje voditeljice koje su, kako saznajemo, bile nezadovoljne angažmanima koji su im dodjeljivani.

Karmela Vukov Colić, Nevena Rendeli, Jelena Pajić, Blaženka Leib, Marina Medved Puli samo su neke od njih.

"Svaki takav odlazak je gubitak. Riječ je o ljudima koji su velik dio radnog vijeka proveli na HRT-u, mnogi od njih su dodatno educirani te imaju znanja koja su veoma dragocjena i njihovim nadređenima i kolegama. Velik je to gubitak za HRT", naglašava Maja Sever.

Međutim, činjenica jest da se kod muškaraca na HRT-u takav uzorak ne može vidjeti. Uz mlađu novopridošlicu Doris Pinčić Rogoznicu te još jednu mladu uzdanicu HRT-a Maju Ciglenečki, u Dobro jutro, Hrvatska i dalje su muški voditelji koji se smatraju "starom gardom HRT-a" - Davor Meštrović, Mirko Fodor i Ognjen Golubić.

Slična situacija je bila i s vođenjem ovogodišnje Dore. Uz "mlade snage" Zlatu Mück Sušec i Doris Pinčić Rogoznicu, glazbeno natjecanje vodili su "veterani" Mirko Fodor i Duško Ćurlić.

"Načelno govoreći, uvijek kada se prema jednom spolu postupa na način koji ga stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na drugi spol u istoj situaciji, bez opravdanog razloga, govorimo o neravnopravnosti, odnosno diskriminaciji temeljem spola. Ono što svatko može primijetiti gledajući voditelje i voditeljice u emisiji Dobro jutro, Hrvatska je da su gotovo svi voditelji starije dobi, među kojima su oni koji već desetljećima vode tu emisiju, dok se voditeljice češće mijenjaju, a trenutačno su sve jako mlade. Nešto starije dobi su one koje se javljaju s terena. Takva situacija ukazuje na moguću diskriminaciju žena temeljem dobi kakva je uočena i u nekim drugim zemljama kada se radi o pojavljivanju žena ispred kamere. Podsjetit ću na slučaj Miriam O'Reilly, bivše voditeljice na BBC-ju, koja je dobila spor protiv matične kuće upravo zbog dobne diskriminacije", pojašnjava pravobraniteljica.

Ured pravobraniteljice analizirao emisije HRT-a

Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova dva mjeseca je analizirao tri HRT-ove emisije - Otvoreno, Tema dana i Dobar dan, Hrvatska. Analizirali su ukupno 122 emitirane epizode tih emisija. 

Cilj je bio utvrditi zastupljenost žena i muškaraca kao urednika/ca, redatelja/ica, voditelja/ica, autora/ica priloga te govornika/ca u studiju i u prilozima te tema vezanih uz ravnopravnost spolova ili obrađenih iz aspekta ravnopravnosti žena i muškaraca i omjer njihove zastupljenosti u odnosu na druge teme, objasnila nam je pravobraniteljica.

"Od ukupno 254 teme u svim analiziranim emisijama, samo 9 tema (4%) odnosilo se na područja koja su vezana za načela ravnopravnosti. Ako podijelimo po spolu autore/ce koji/e kreiraju medijski sadržaj: urednike/ce, voditelje/ce i reportere/ke, vidimo da u tri analizirane emisije razlike nisu značajne, ali da postoji razlika ako gledamo svaku za sebe: najveća je razlika po spolu u emisiji Otvoreno (33 urednika i 17 urednica, 100% redatelja i 20 emisija koje je vodio muškarac i 7 koje je vodila žena. Dok je u emisiji Otvoreno većina muškaraca autora, u Temi dana je situacija obrnuta (26 urednika i 35 urednica koji/e su ujedno bili i voditelji/ce emisija koje su uređivali/e. Treba napomenuti da se uglavnom radi o istim osobama. Žene se češće javljaju s terena kao reporterke, a rjeđe su voditeljice i urednice", zaključak je analize.

O zastupljenosti žena i muškaraca u studiju i u prilozima najbolje govori ovaj prikaz.

"Smatramo da se nikoga ne smije dijeliti po rodnoj, dobnoj ili bilo kojoj osnovi. Kao što znamo,  javna bi televizija, kao servis svih građana, prva trebala promicati najviše standarde rodne ravnopravnosti, na što ju, uostalom, obvezuju i odredbe Zakona o HRT-u. I dandanas, unatoč upitima medija, nije jasno zašto je kolegici Vinković zapravo otkazan angažman, no evidentno je da su umjesto nje angažirane druge voditeljice, inače vanjske suradnice, dok primjerice s ekrana nisu maknuti kolege Ljiljane Vinković - Mirko Fodor i Davor Meštrović, koje je HRT opisao kao veterane. Valjda kolegica Vinković nije u toj kategoriji", kaže za Index Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.

"Uz to, HRT nikad nije objasnio je li se ovom zamjenom povećala gledanost ili kvaliteta sadržaja, što dovoljno govori o tom slučaju. Suprotno praksi, na primjer BBC-ja, na HRT-u oni koji nisu 'unutar struje' po bilo kojem kriteriju nestaju s ekrana, ne samo emisije nego i urednici, točnije urednice i voditeljice. Tako je pitanje i zašto na ekranima nema, primjerice, Patricije Levak, Melinde Kurilj Antunović, Maje Fišter, Klaudije Kežić, Elizabete Biočine, Nataše Kraljević Kolbas, Sanje Mikleušević Pavić ili Maje Sever. Riječ je o generaciji iskusnih novinarki i urednica koje su bačene na margine. Mnogo je njih, prepoznatljivih i cijenjenih, otišlo. Zbog stanja na HRT-u, kao što je javno posvjedočila Karmela Vukov Colić, tamo više nema ni Blaženke Leib, Tanje Tušek i Kornelije Benyovski Šoštarić, čiju borbu za emisiju kojoj je i zaštitni  znak pamtimo, do Jelene Pajić i Nevene Rendeli", pojašnjava Zovko.

"Bojim se da taj egzodus nema puno veze s tržištem, nego s motiviranošću da netko ostane ili ode. U ovom slučaju da ode", dodaje.

Tko je Ljiljana Vinković?

Ljiljana Vinković završila je zagrebačku Muzičku akademiju, a istodobno je upisala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te počela suradnju s HTV-ovom emisijom Zagrebačka panorama. 

Živjela je pet godina u američkoj saveznoj državi Colorado i radila na mreži ABC u Denveru. 

Nakon povratka u Hrvatsku radila je na UN-ovu radiju kao novinarka i prezenterica te kao spikerica Hrvatskoga radija. Zatim je prešla na Hrvatsku televiziju te uređivala i vodila zabavne emisije, a scenaristički je potpisala glazbene projekte i humanitarne akcije kao što su Korak u život, Pokaži ljubav, Svirci moji i U ozračju tambure. 

Bila je konzulica u generalnim konzulatima RH u New Yorku te u kanadskoj Mississaugi. Bila je urednica i voditeljica Vijesti na engleskom 2012.

Četiri godine, od 2007. do 2011., bila je diplomatska predstavnica Republike Hrvatske u SAD-u i Kanadi.

Doduše, treba napomenuti i da je Vinković prije dvije godine u emisiji promovirala knjigu i film Mit o Jasenovcu.

"Tu je i Mit o Jasenovcu od Romana Leljaka. Drago mi je da ste i njega uključili, on je puno istraživao o ovome, tako da će biti zanimljivo pogledati njegova dva filma", rekla je tad Vinković.

Knjiga Mit o Jasenovcu relativizira fašizam, umanjuje broj žrtava logora i simpatizira ustaški pokret i NDH. Više o tome možete pročitati ovdje.

Težak položaj žena u novinarstvu

"Mnoge sjajne novinarke rade potplaćene, a o pritiscima koje prolaze, posebno u lokalnim medijima, da ne govorimo. Ono što je za HND posebno zabrinjavajuće jest što su mete napada, i fizičkih i verbalnih, često upravo žene. Sjetimo se nevjerojatnih fizičkih nasrtaja na naše kolegice u Splitu prošli mjesec i hajke koja je nakon toga pokrenuta ili nedopustivih verbalnih seksističkih ispada zagrebačkoga gradonačelnika prema našim kolegicama. Stalno na to upozoravamo, neprestano osuđujemo, ali čini se da slabo tko čuje", naglašava predsjednik HND-a.

S tim se slaže i Maja Sever.

"Moj stav je da su žene u ovom poslu u težoj situaciji od muškaraca. I što se tiče dokazivanja i što se tiče balansa između posla i privatnog života te velikih obaveza koje imaju u obitelji, a u našem društvu, nažalost, zaista je riječ o velikim obavezama. Ni država ni društvo, pa ni medijske kuće im u pravilu ne idu u susret", naglašava Maja Sever.

"Jedan od pravaca borbe kojim se treba baviti je i poboljšavanje položaja žena u novinarstvu općenito. I statistike i istraživanja pokazuju da ima prostora za borbu. Iako se pokazalo i da je sve više žena u novinarstvu, nažalost pokazuje se i da je novinarstvo sve slabije plaćen posao. Znamo da statistike pokazuju da su žene upravo češće zaposlene na slabije plaćenim poslovima", ukazuje Sever.

"Ono što zabrinjava, a čemu svjedočimo sve češće je seksistički odnos prema novinarkama koje rade svoj posao na terenu ili na tiskovnim konferencijama, pa i slučajevi nasilja, a o čemu smo izdavali javna priopćenja", naglašava i pravobraniteljica Ljubičić.