Foto: Shutterstock

NIKOGA ne iznenađuje činjenica da bistra djeca više čitaju "iz gušta" od svojih manje naprednih vršnjaka.

Znanstvenik Matt Brown vodio je istraživanje na uzorku od 17 tisuća ljudi kako bi saznao utječe li čitanje knjiga koje nisu obvezne, nego ih djeca čitaju zato što to baš žele, na njihovo učenje. Uzorak čine ljudi rođeni istoga tjedna 1970. godine u Engleskoj, Škotskoj i Walesu.

Svakih nekoliko godina znanstvenici su razgovarali sa sudionicima istraživanja te ih ispitivali o različitim aspektima njihovoga života, od obrazovanja i zaposlenja do fizičkog i duševnog zdravlja. Šest tisuća ispitanika bilo je podvrgnuto nizu kognitivnih testova u dobi od 16 godina. Radila se usporedba djece iz sličnog društvenog okruženja koja su postigla slične rezultate na testiranjima u dobi od pet i 10 godina. Otkriveno je da su oni koji su često čitali u dobi od 10 godina i najmanje jednom tjedno sa 16 godina imali bolje rezultate testova od onih koji su čitali manje. Drugim riječima, čitanje za sebe, "iz gušta", povezano je s većim intelektualnim progresom i to na području vokabulara, sricanja i matematike. Dokazano je da je utjecaj čitanja na intelektualne sposobnosti djeteta četiri puta veći od činjenice da neko dijete ima visokoobrazovanog roditelja.

Očito je da čitanjem učimo nove riječi, tako da veza između čitanja i širenja vokabulara nije iznenađujuća. Međutim, zapanjujuća je veza između čitanja i napredovanja u matematici. Pretpostavlja se da čitanje potiče maštu i proizvodnju novih ideja, pa tako i matematičkih rješenja, piše Guardian.