KAKO sve više ljudi postaje svjesno štetnih kemikalija koje se kriju u svakodnevnim proizvodima, od kozmetike do vode za piće, raste i nastojanje da se smanji izloženost tim tvarima. Novo istraživanje pokazalo je da čak i proizvodi za njegu kože i kose namijenjeni djeci mogu sadržavati kemikalije koje potencijalno ugrožavaju njihovo zdravlje i razvoj. Studija je objavljena u časopisu Environmental Health Perspectives.

Znanstvenici s George Mason University prikupili su podatke o zdravlju 630 djece u dobi od 4 do 8 godina iz deset različitih područja u SAD-u, s ciljem da procijene razinu izloženosti djece ftalatima i zamjenskim spojevima ftalata, kemikalijama koje mogu ometati rad hormona, iz kozmetičkih proizvoda.

Roditelji su naveli demografske podatke i popis proizvoda (kreme, sapuni, šamponi, ulja i kreme za sunčanje) koje su djeci nanosili na kožu u prethodna 24 sata. Nakon toga su djeci uzeti uzorci urina. Rezultati su pokazali da su djeca koja su koristila više proizvoda imala veće koncentracije ftalata u mokraći. Najviše razine ftalata i njihovih zamjena zabilježene su kod djece afroameričkog podrijetla.

"Ovo je prva studija koja sugerira da različiti proizvodi za njegu kože mogu različito utjecati na izloženost djece ftalatima i njihovim zamjenama koje ometaju rad hormona", izjavio je vodeći autor studije Michael Bloom sa Sveučilišta George Mason.

Što su ftalati?

Ftalati i njihove zamjene su kemikalije koje remete rad endokrinog sustava. Neki ftalati, poput DEHP-a (di-etilheksil-ftalata), koriste se kako bi plastika u igračkama ili ambalaži bila fleksibilnija. Drugi, poput DEP-a (dietil-ftalata), koriste se kao mirisi u tekućim pripravcima za kožu, šamponima i regeneratorima.

Bloom je primijetio da se razina pojedinih ftalata u mokraći djece razlikovala ovisno o tome koje su kombinacije proizvoda korištene. Na primjer, djeca koja su koristila losione i ulja imala su više mirisnih ftalata (DEP), dok su djeca koja su koristila šampone, balzame za kosu i druge proizvode imala više ftalata povezanih s plastičnom ambalažom (DEHP). To znači da djeca nisu izložena samo kemikalijama koje se nalaze u sastavu samih proizvoda, već i onima koje dolaze iz ambalaže.

"Nije praktično razmatrati svaki proizvod zasebno, jer u stvarnosti ljudi često koriste više proizvoda odjednom", izjavio je Bloom za Fortune.

Trebaju li se roditelji zabrinuti?

Iako ova studija nije istraživala izravne zdravstvene posljedice, prethodna istraživanja povezala su ftalate s poremećajima neurološkog razvoja poput ADHD-a, hormonskim poremećajima i neplodnošću, posebno kod muškaraca, te metaboličkim bolestima. Zbog toga Bloom preporučuje oprez i savjetuje roditeljima da, kad god mogu, izbjegavaju proizvode koji sadrže ftalate, jer su djeca posebno osjetljiva na potencijalne štetne učinke na razvoj.

Važno je naglasiti i da ftalati ne dolaze isključivo iz kozmetike - mogu se nalaziti i u plastičnim posudama za hranu i piće.

"Potrebno je djelovati preventivno. Ne smijemo čekati 20 godina da bismo vidjeli ima li ozbiljnih posljedica. Moramo odmah utvrditi postoje li štetni učinci na zdravlje i kako ih možemo ublažiti", rekao je Bloom. "Ako je razvoj već narušen, teško ga je naknadno ispraviti."