DRUŠTVENE mreže postale su sastavni dio odrastanja, a Europska komisija predlaže nova pravila koja bi ograničila pristup maloljetnicima i povećala odgovornost digitalnih platformi. Podaci pokazuju da više od 80 posto djece u dobi od 9 do 16 godina na mrežama provodi oko tri sata dnevno, pa se postavlja pitanje koliko su zabrane učinkovite i mogu li ih djeca jednostavno zaobići.

O mogućim rješenjima u emisiji U mreži Prvog na HRT-u raspravljali su Dora Vranjican Leško iz Hrabrog telefona, školska liječnica Ivana Pavić Šimetin iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Denis Rukavina iz Centra za sigurniji internet.

Hrabri telefon: Zabrane nisu učinkovito rješenje

Dora Vranjican Leško iz Hrabrog telefona smatra da same zabrane rijetko dovode do željene promjene ponašanja kod djece. "Zabrane rijetko kada mogu biti učinkovite. Znamo da ne dovode do pozitivne promjene u ponašanju kod djece. Mogu dovesti do ponašanja kojima bi se djeca snašla da zaobiđu te zabrane", rekla je Vranjican Leško.

Ipak, istaknula je da su granice i nadzor potrebni zbog sve vidljivijih negativnih posljedica korištenja društvenih mreža. Dodala je da je kod mlađe djece posebno važno što dulje odgađati prvi kontakt s ekranima i digitalnim platformama. Kada je riječ o iskustvu Australije, koja je već krenula s uvođenjem zabrana, smatra da je još prerano za procjenu dugoročne učinkovitosti takvog pristupa.

HZJZ: Negativan utjecaj na zdravlje djece

Školska liječnica Ivana Pavić Šimetin ocijenila je da je godina dana prekratko razdoblje za procjenu učinka takvih mjera na ponašanje i zdravlje djece. "Društvene mreže i boravak pred ekranom na različite načine utječu na zdravlje djece, ali uvijek negativno. Nema tog aspekta gdje bi to možda mogao biti pozitivan utjecaj", rekla je.

Naglasila je da već godinama postoji širok konsenzus o potrebi ograničavanja pretjerane uporabe digitalnih sadržaja, ali ključni je problem tehnička provedba. "Zaštita mora biti takva da dijete ne može pristupiti, ali da odrasla osoba ili dijete iznad 13 godina ipak može. Tehnički dio je onaj na kojem sve zemlje rade. To je proces koji nas sve očekuje", kazala je Pavić Šimetin.

Centar za sigurniji internet: Odgovornost se mora prebaciti na platforme

Denis Rukavina, voditelj kibernetičke sigurnosti u Centru za sigurniji internet, rekao je da djeca sve ranije počinju koristiti internet i dobivaju uređaje bez odgovarajućih ograničenja. Istaknuo je kako se odgovornost dosad uglavnom prebacivala na roditelje i djecu, dok se novim europskim pravilima ona pokušava prenijeti i na same platforme.

"Samo ograničenje bez konkretnog razgovora i kvalitetne regulative predstavlja samo zid, a znamo da djeca jako dobro preskaču zid", rekao je Rukavina.

Kao primjer naveo je iskustvo Australije, gdje je 85 posto djece koja su već imala profile na društvenim mrežama nastavilo njima koristiti i nakon uvođenja ograničenja. Spomenuo je i testiranje u kojem je otvoreno 50 korisničkih računa za osobe koje su se predstavile kao djeca mlađa od 16 godina, a devet od deset velikih platformi nije provelo odgovarajuću provjeru dobi.

Rukavina je upozorio i na rizike različitih sustava provjere dobi. Objasnio je da se europski pristup temelji na kriptografskoj provjeri podataka, dok američki model omogućuje procjenu dobi na temelju fotografije. "Algoritam je samo u tri četvrtine slučajeva točno procjenjivao dob osobe na fotografiji, a fotografije su bile kompromitirane. To su stvari o kojima moramo razmisliti", zaključio je Rukavina.