SVE MLAĐE djevojčice, neke još i u vrtiću, postaju opsjednute njegom kože, što je trend koji zabrinjava brojne roditelje u Hrvatskoj. O preranoj upotrebi kozmetike i potencijalnim opasnostima govorila je farmaceutska tehničarka Mirela Ilenić za RTL Direkt.

Što je dječjoj koži doista potrebno?

Ilenić ističe kako je "strašno uznemirujuće" vidjeti da djeca od tri godine koriste kreme protiv starenja. "Vrlo se često pitam gdje je nestala etika i gdje je nestalo poštovanje prema djetinjstvu", komentirala je. Na pitanje trebaju li djevojčice u osnovnoj školi serume, maske, kreme protiv starenja i složene rutine njege, njezin je odgovor jasan.

"Apsolutno ne. Moramo znati da je koža najveći ljudski organ i tako se prema njoj treba i ponašati. Djevojčicama do ulaska u pubertet, kad počinje pojačano znojenje i pojavljuju se prištići, nije potrebno ništa osim blagog sapuna i blage njege, poput hidratantne zaštitne kreme. Bilo kakvi tonici, kiseline ili rutina od šest koraka djevojčici do otprilike 11. godine apsolutno nisu potrebni", naglašava Ilenić.

Nakon 11. godine, kada koža počinje jače lučiti sebum zbog rada žlijezda lojnica i znojnica, potrebno je posvetiti više pažnje čišćenju i regulaciji. "Tada su tri proizvoda sasvim dovoljna - gel za čišćenje, tonik i krema", pojašnjava.

Skrivene opasnosti u kozmetici

Ilenić upozorava da kozmetika sadrži brojne sastojke, od kojih su neki, kako je pokazala i direktiva Europske unije kojom se smanjuje njihova koncentracija ili ih se povlači s tržišta, potencijalni endokrini disruptori.

"Ako uzmemo u obzir da dijete u pubertetu ulazi u spolno sazrijevanje i da žlijezde s unutarnjim izlučivanjem počinju raditi svoj posao, kozmetikom punom endokrinih disruptora možemo izravno utjecati na hormonalni rast i razvoj djeteta. To su tvari koje mogu trajno i nepovratno poremetiti rad tih žlijezda", kaže.

Posebno je opasan retinol, koji se, prema pisanju The Guardiana, reklamira i za djecu. Ilenić objašnjava njegove posljedice na dječju kožu.

"Kožna barijera djeteta je tanja, što znači da je resorpcija brža. Može doći do alergijskih reakcija, a koža se doslovno može i spržiti. To su ozbiljni problemi. Retinol se donedavno koristio kao lijek, što i jest, a dermatolozi ga propisuju kod teških oblika akni i ozbiljnih problema, ne za redovnu njegu", pojašnjava Ilenić, dodajući da nitko mlađi od 25 godina nema potrebe koristiti retinol.

Savjeti za roditelje

Ilenić savjetuje roditeljima da paze na sastav kozmetike, iako je svjesna da je to ponekad teško. "Znam da je nemoguće. Postoje razne aplikacije za skeniranje, ali ne možete uvijek biti sigurni u rezultat. Ipak, bilo bi dobro naučiti što su parabeni i fenoksietanol. Da barem znamo klasificirati ta dva sastojka i reći - parabeni su štetni konzervansi, a fenoksietanol je u dječjoj kozmetici itekako ograničen, a ipak ga se može naći", kaže.

Upozorava i na ambalažu koja može zavarati. "Baš sam neki dan u trgovini na blagajni vidjela masku za lice u pakiranju koje podsjeća na crtić. Cijena je bila vrlo niska, možda euro, a mirisala je po bombonima. Mama to možda ne bi sama kupila, ali ako je djevojčica pored nje, znam kako to ide. Reći će: 'Mama, gle, ja bih to probala'. Mame su djeci uzor, ali moraju pročitati sastav. Moraju vidjeti sadrži li takva maska hijaluronsku kiselinu. Kakva hijaluronska kiselina? Djeca se rađaju sa savršenom kožom i ne trebaju kozmetički proizvod da bi je popravili", objašnjava Ilenić.

Dodaje kako proizvodnja hijaluronske kiseline, kolagena i elastina u tijelu počinje opadati tek nakon 21. godine, i to za otprilike jedan posto godišnje. "To znači da hijaluronsku kiselinu možemo polako uvoditi s 21 godinom", zaključuje.

Što je prikladno za djevojčice?

Na pitanje što od kozmetike roditelji mogu kupiti svojim djevojčicama, Ilenić predlaže jednostavne proizvode.

"Svakako neki balzam za usne koji je lagano obojen prirodnom bojom i ima lijepu aromu. Može i neko lagano sjajilo, ali moramo razlikovati njegujuća sjajila od onih obojenih. Ako govorimo o uzrastu od osam do deset godina, djevojčice će staviti sjajilo, ali poanta je da ga ne ližu i ne jedu. Kako objasniti djetetu od osam godina da ne poliže sjajilo dok liže sladoled?", pita se Ilenić.

"Dakle, da, neki obojeni balzam je u redu, ali pretjerana 'skin care' rutina s kiselinama, tonicima i serumima nema smisla. Kvaliteta kože u zreloj dobi definira se upravo u pubertetu", zaključuje.