NJEMAČKI stručnjaci su u posljednjih četrdesetak godina uočili zanimljiv trend - najviše se beba rađa u srpnju, kolovozu i rujnu. Ranijih godina to je bilo potpuno drugačije pa je najviše mališana stizalo u proljeće.

Da nije riječ samo o pukom nagađanju potvrđuju i podaci iz njemačkih rodilišta. Tako se prošle godine u srpnju dnevno rađalo oko dvadesetak posto više djece nego što ih se rađalo u prosincu. Odnosno, u njemačkim rodilištima rođene su u prosijeku 2344 bebe svakog dana, dok je prosinac tradicionalno slabiji s prosječno 1935 beba, prenosi Jutarnji list.

No, u sedamdesetima prošlog stoljeća je bilo potpuno drugačije. Tada je najveća gužva u rodilištima bila tijekom veljače, ožujka i travnja. Što se promijenilo?

Jedna teorija kaže da je tajna u "slavlju dobre žetve". Većina stanovništva je živjela od poljoprivrede, objasnio je Sebastian Klüsener, voditelj istraživačkog odjela demografskih promjena i starenja u državnom Institutu za istraživanje populacije (BiB).

"U poljoprivrednim sredinama se u ljetu vidjelo hoće li urod biti dobar. A ako silosi i spremišta budu puna, onda si je obitelj mogla priuštiti još jedno dijete", složio se i Joshua Wilde iz odjela za demografska istraživanja Instituta Maxa Plancka.

Također, kasno ljeto je bilo rezervirano za tradicionalne proslave dobrog uroda, a čini se da su poljoprivrednici često slavlja nastavljali i pod plahtama.

Stručnjaci su primijetili i kako je u prošlosti seksualnost prije braka bila nepoželjna, a izvanbračna djeca sramota. Kako su vjenčanja bila najčešća upravo ljeti, jasno je i da su se mladenci žurili ispuniti svoje bračne dužnosti, piše Deutsche Welle.

Osim u povijesti, stručnjaci su potražiti odgovor i na drugim mjestima. Naime, postoji teorija kako na plodnost muškarca utječe temperatura okoline, a čini se da određenu ulogu igra i duljina dnevnog svjetla ili promjena klime.

Pojava ovog trenda nije rezervirana samo za Njemačku, nego se primjećuje i nizu drugih razvijenih zemalja.