UČENICI u Hrvatskoj u ponedjeljak, 7. rujna, vraćaju se u školske klupe, no samo nekoliko desetaka kilometara dalje dio njihovih vršnjaka ostat će kod kuće još tjedan dana. Zbog visokih temperatura početak nastave u Hercegovačko-neretvanskoj županiji odgođen je sa 7. na 14. rujna.

Odluku je u četvrtak donijela Vlada Hercegovačko-neretvanske županije na prijedlog tamošnjeg Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa. Kao razlog navode izrazito visoke temperature koje mogu negativno utjecati na zdravlje, sigurnost i psihofizičke sposobnosti učenika i djelatnika, ali i na kvalitetno odvijanje nastave.

Prema HRT-u, odluka obuhvaća oko 25 tisuća učenika u 80 osnovnih i srednjih škola, a dodatni problem predstavlja činjenica da najveći broj učionica nema klima-uređaje.

Nastava obustavljena i u Republici Srpskoj

Sličnu odluku donijelo je i Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske. Nastava je u svim osnovnim i srednjim školama obustavljena od 4. do 11. rujna zbog najavljenih visokih temperatura.

Odluci je prethodio zahtjev ravnatelja osnovnih škola banjalučke regije da se zbog vrućine školski sat privremeno skrati na 30 minuta. Nakon konzultacija s Institutom za javno zdravstvo donesena je odluka o obustavi nastave.

Tako su dva dijela Bosne i Hercegovine početkom rujna posegnula za mjerom o kojoj se posljednjih tjedana raspravljalo i u Hrvatskoj. Naime, početkom kolovoza objavili smo prijedlog čitatelja koji je tražio gotovo identično rješenje.

Smatrao je da bi zbog sve češćih visokih temperatura i velikog broja neklimatiziranih učionica početak nastave u Hrvatskoj trebalo pomaknuti sa 7. na 14. rujna. Kako učenici ne bi izgubili pet nastavnih dana, predložio je da se oni nadoknade ukidanjem drugog dijela zimskih praznika u veljači.

Prijedlog je tada izazvao veliku raspravu. U anketi koju smo tada proveli sudjelovalo je 7890 čitatelja. Najviše njih, 38 posto, odgovorilo je: "Da, zdravlje djece i nastavnika treba biti na prvom mjestu." Još 22 posto smatralo je da početak nastave treba odgoditi ako su prognozirani ekstremni toplinski valovi.

Drugim riječima, 60 posto sudionika ankete podržalo je mogućnost odgode početka škole zbog vrućine, bilo bezuvjetno ili u slučaju ekstremnog toplinskog vala.

Još 23 posto smatralo je da odgoda nije pravo rješenje te da bi škole umjesto toga trebalo što prije klimatizirati. Samo 17 posto odgovorilo je da školski kalendar ne treba mijenjati.

Sindikat poručio: Klimatizirajte učionice

U raspravu se tada uključio i školski sindikat Preporod, ali s drukčijim stavom. Smatrali su da odgađanje početka nastave nije dugoročno rješenje te da bi se umjesto toga trebalo ozbiljno pozabaviti klimatizacijom škola.

Poručili su da vraćanje učenika u pregrijane prostorije nije humano te povukli paralelu sa zimom: škole se zbog niskih temperatura ne zatvaraju svake zime, nego se opremaju sustavima grijanja. Prema njihovu mišljenju, isto bi trebalo napraviti i s hlađenjem učionica.

A kakvo vrijeme čeka hrvatske učenike?

Hrvatska zasad ne mijenja školski kalendar. Prema službenoj odluci Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, nastavna godina počinje u ponedjeljak 7. rujna.

Aktualna prognoza DHMZ-a pokazuje da će prvi dio prvog školskog tjedna biti topao, ali zasad ne upućuje na cijeli tjedan ekstremnih vrućina u većem dijelu zemlje.

Prema sedmodnevnom prognostičkom modelu DHMZ-a, u ponedjeljak se očekuju temperature do oko 28 °C, u utorak do oko 29 °C, dok bi srijeda mogla biti najtopliji dan s temperaturom oko 31,5 °C.

Nakon toga slijedi velika promjena. Model za četvrtak predviđa kišu i temperaturu oko 20 °C, a u petak bi maksimalna temperatura mogla pasti i ispod 20 °C.

Situacija neće biti jednaka u cijeloj zemlji. Na dijelovima Jadrana početak tjedna bit će znatno topliji. Primjerice, DHMZ-ov model za Vis za ponedjeljak predviđa temperaturu do oko 32 °C, dok bi zahlađenje ondje trebalo stići tijekom druge polovice tjedna.

Što ako je prevruće?

Hrvatski školski kalendar predviđa mogućnost odstupanja u izvanrednim situacijama. Prema odluci za 2026./2027., u posebnim okolnostima koje nije bilo moguće predvidjeti godišnjim planom i programom škola može odstupiti od utvrđenih rokova, o čemu odlučuje ministar na zahtjev škole i nadležnog upravnog tijela. Za sada, međutim, takve odluke za početak ove školske godine nema.