DJECA koja jedu ribu dva puta tjedno pokazuju bolje socijalne vještine i veću sklonost ljubaznosti, sugerira novo istraživanje. Stručnjaci sada potiču roditelje da promjenom prehrane djeci osiguraju najbolji mogući početak života. "Naši dokazi jasno povezuju konzumaciju ribe kod djece s boljim razvojem ponašanja", kaže profesorica nutricionizma dr. Caroline Taylor za Daily Mail.

Istraživanje je pokazalo da su djeca koja ne jedu ribu češće sebična, manje prijateljski nastrojena i sklonija sebičnom ponašanju.
Istraživači su analizirali podatke o gotovo 6.000 djece u dobi od sedam do devet godina u Engleskoj kako bi ispitali povezanost između prehrane bogate ribom, ponašanja i IQ-a.

Rezultati su pokazali da su djeca koja nisu konzumirala ribu imala 35 posto veću vjerojatnost za slabiji razvoj ponašanja u dobi od sedam godina, a taj postotak raste na 43 posto kod devetogodišnjaka. Istraživanje je također istaknulo da su djeca koja nisu konzumirala ribu rjeđe pokazivala prosocijalno ponašanje, koje uključuje društvenu interakciju, altruizam i dijeljenje. No, nije pronađena povezanost između konzumacije ribe i IQ-a.

Istraživači se nadaju da će rezultati ove studije ohrabriti roditelje da češće uključuju ribu u dječju prehranu

Prema NHS-ovim prehrambenim smjernicama, djeca bi trebala jesti najmanje dvije porcije ribe tjedno, uključujući barem jednu porciju masne ribe, poput lososa, skuše ili sardina. No, istraživanje je otkrilo da većina djece ne unosi dovoljno ribe – samo 28 posto ih jede preporučene dvije porcije tjedno, dok sedam posto djece uopće ne jede ribu.

Stručnjaci vjeruju da je nizak unos ribe posljedica prethodnih upozorenja o mogućem riziku od zagađivača poput žive, što je stvorilo neodlučnost kod roditelja. "Kad postoje oprečne informacije, teško je znati što je najbolje za djecu", objašnjava dr. Taylor.

Istraživači se nadaju da će rezultati ove studije ohrabriti roditelje da češće uključuju ribu u dječju prehranu. Osim ribe, NHS Eatwell Guide preporučuje uravnoteženu prehranu bogatu voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama, proteinima, mliječnim proizvodima s niskim udjelom masti te ograničen unos soli i zasićenih masti. Stručnjaci ističu da promjene u prehrani mogu dugoročno pozitivno utjecati na ponašanje i emocionalni razvoj djece.