OVO PITANJE zasigurno si je postavio svaki vlasnik kabrioleta, i to ne samo jednom. No malo ih zna odgovor.

Za razumjeti ovu problematiku dovoljno je poznavati osnove mehanike fluida, odnosno u ovom slučaju aerodinamike. Drivetribe je to objasnio na najjednostavniji način u kratkom videoprilogu objasnivši osnovne zakonitosti dinamike fluida.

Prije svega valja znati da postoje dva tipa strujanja, laminarno i turbulentno. I dok je zrak u laminarnom sloju spor i niskog tlaka, u turbulentnom stanju se giba brzo i tlakovi su visoki. Sloj zraka koji je u kontaktu s površinom automobila je granični sloj, a točka razdvajanja je najviši brid vjetrobranskog stakla. U toj točki dolazi do odvajanja dijela strujanja koje postaje turbulentno.

Zaključak se nameće sam po sebi i kaže kako će oblik strujanja ovisiti o brzini, ali i kutu pod kojim se nalazi vjetrobran. Što je kut veći, turbulentno strujanje će se prije generirati. Primjerice, kod automobila kao što su Mazda MX5 ili BMW Z4, dovoljno je voziti brzinom od 45 milja/h, odnosno 72 km/h da ostanete suhi. Na aerodinamičnijim formama poput Ferrarijeve potrebno je voziti brže. Upravo zato neki Mercedesi imaju zračne deflektore kojima utječu na strujanje zraka.