JEDAN od najčešćih uzroka prometnih nesreća je brza vožnja. Dobar dio ljudi juri jer želi nekamo stići brže. No o kakvim se uštedama radi? Radi se o prilično beznačajnim uštedama vremena.

Matematičar Toni Milun to je i izračunao.

"Koliko vremena uštedimo ako brže vozimo?

Ako vozimo dionicu od 200 km brzinom od 130 km/h proći ćemo je za 1 sat i 32 minute. Ako ubrzamo na 140 km/h, uštedjet ćemo samo šest minuta i prijeći je za 1 sat i 26 minuta. Je li to vrijedno jurnjave po cesti?", pita se Milun u objavi na LinkedInu prije godinu dana, na koju opet podsjećamo.

Dao je i objašnjenje.

"Ako vozimo 50% brže, ne štedimo 50% vremena"

"Da zaključimo: ako vozimo 50% brže, ne štedimo 50% vremena.

Evo i objašnjenja. Ne znam kako vi, ali ja volim ovaj dio fizike - kinematiku. Sjećate li se one formule v=s/t? Mnogima je to bila prva formula iz fizike s kojom su se sreli, a kaže da je brzina (v) jednaka omjeru prijeđenog puta (s) i vremena (t).

Brzina i vrijeme su obrnuto proporcionalni, tj. uz konstantan prijeđeni put (s) veća brzina (v) znači manje utrošenog vremena (t). Zbog toga postotci promjena nisu jednaki. Ako volite postotke pogledajte tablicu i bit će vam jasno. Ako baš niste ljubitelj postotaka, vjerujte mi na riječ - jurnjava se baš i ne isplati", objasnio je Milun. 

Sve je ilustrirao i tablicom. Ako vozite 10 posto većom brzinom, štedite 9.1 posto vremena. Ako vozite 100 posto većom brzinom, štedite 50 posto vremena. 

U svakom slučaju, višesatna jurnjava autom brzinama većim od dozvoljene često znači da ćete na odredište doći par desetaka minuta ranije nego da vozite normalnom brzinom.

Ili, kako je jedan pratitelj jednostavno u komentaru Milunove objave napisao: "Bolje zakasniti 10 minuta, nego uraniti 50 godina."