VEĆINA vlasnika pasa zna da ljubimce ne treba izvoditi u šetnju tijekom najtoplijih dijelova dana, da treba provjeravati temperaturu asfalta i osigurati im dovoljno vode. No, mnogi pritom zaboravljaju na jedan jednako važan faktor koji može biti opasan za ljubimce - vlagu u zraku. Veterinarka dr. Karen Halligan otkrila je za ParadePets kako vlaga utječe na sposobnost psa da regulira tjelesnu temperaturu i kako sigurno rashladiti pregrijanu životinju.

Utjecaj vlage u zraku

Glavna stvar na koju vlasnici zaboravljaju tijekom sparnih kolovoških dana jest utjecaj vlage. "Čak i kada temperatura zraka ne djeluje ekstremno, visoka vlaga ozbiljno narušava sposobnost psa da se rashladi", kaže dr. Halligan. Ona objašnjava da psi tjelesnu temperaturu reguliraju prvenstveno dahtanjem, procesom koji se oslanja na isparavanje. "Kada je zrak već zasićen vlagom, taj sustav hlađenja postaje manje učinkovit."

Osim dnevne temperature, potrebno je provjeriti i razinu vlage. "Mnogi vlasnici gledaju samo termometar, a zanemaruju kako sparina pretvara umjerenu toplinu u stvaran rizik. To se posebno odnosi na brahicefalične pasmine s kratkom njuškom, starije pse, životinje s prekomjernom težinom ili gustom dlakom", ističe dr. Halligan.

"Vlasnicima savjetujem da sagledaju cijelu sliku, a ne samo broj na termometru. Pasmina, dob, težina, kondicija, dlaka, opće zdravstveno stanje i vlaga - sve je važno."

Rani znakovi pregrijavanja

Dr. Halligan navodi četiri manje očita znaka pregrijavanja na koja vlasnici trebaju pripaziti kako bi na vrijeme rashladili psa. "Kada pas počne pokazivati neurološke simptome, izrazitu slabost ili kolabira, već je riječ o hitnom medicinskom stanju", upozorava ona. Zato je ključno prepoznati rane znakove.

• Dahtanje: Obratite pozornost na pretjerano ili neprekidno dahtanje, pogotovo ako ne prestaje ni kada se pas odmara. Dr. Halligan opisuje da je pritom jezik "širok i spljošten", a slina "gusta i ljepljiva".
• Jarkocrvene desni: Boja desni također može ukazati na pregrijavanje. Jarkocrvene ili tamne desni znak su upozorenja. Ako se stanje pogorša i dođe do toplinskog udara, boja se mijenja u blijedosivu ili plavkastu, kaže dr. Halligan.
• Slabost: Opća slabost i letargija znak su da se pas bori s vrućinom. Može djelovati zbunjeno, teturati, odbijati kretanje ili uporno tražiti hlad, navodi veterinarka.
• Povraćanje: Pripazite i na povraćanje, proljev ili druge znakove uznemirenosti poput nemira. Ako se ti simptomi razviju u letargiju ili pas kolabira, odmah ga odvedite veterinaru.

Kako ispravno rashladiti psa?

Dr. Halligan ističe da je najvažnije brzo rashladiti pregrijanog psa, a ne tražiti idealnu temperaturu vode. "Najpraktičnije je smočiti životinju hladnom, ali ne ledenom vodom te osigurati protok zraka ventilatorom ili klima-uređajem dok se traži hitna veterinarska pomoć. Izbjegavajte zamatanje psa u mokre ručnike jer oni mogu zadržati toplinu ako se ne mijenjaju redovito", savjetuje dr. Halligan.

Hladna voda može biti korisna, ali ne smije biti ledena. "Uranjanje u hladnu vodu može biti učinkovito za zdrave pse koji su pri svijesti, a koji su se pregrijali zbog napora. Međutim, teško bolesnom, nestabilnom psu ili psu koji je izgubio svijest potrebni su hitan veterinarski savjet i pomoć", objašnjava ona. "Glavna poruka je: prvo rashladite, odmah transportirajte i nazovite svog veterinara."

Preporučena oprema za sparno vrijeme

Dr. Halligan preporučuje tri komada opreme koji mogu pomoći tijekom dana s visokom vlagom:

• Rashladne prostirke za ljubimce: Ove podloge psu osiguravaju stalno hladnu površinu za ležanje koja ne ovisi o isparavanju, mehanizmu koji je manje učinkovit u vlažnom zraku. Pomažu pasivnom snižavanju tjelesne temperature dok se pas odmara.
• Prijenosni ventilatori: Prijenosni ventilatori, osobito oni s funkcijom raspršivanja maglice, povećavaju protok zraka preko tijela psa. Time se pojačava hlađenje isparavanjem s mokrog krzna, čak i pri visokoj vlazi. Maglica dodatno vlaži dlaku, a ventilator pomaže da ta vlaga ispari.
• Sjenila i tende: Suncobrani, tende i druge strukture koje stvaraju hlad blokiraju izravno sunčevo zračenje i smanjuju toplinsko opterećenje. "Pri visokoj vlazi, sprječavanje dodatnog zagrijavanja jednako je važno kao i aktivno hlađenje, jer su prirodni mehanizmi hlađenja psa već oslabljeni", objašnjava dr. Halligan.

Kada toplinska iscrpljenost postaje opasna po život?

"Toplinska iscrpljenost prelazi u toplinski udar, koji može biti smrtonosan, kada unutarnja tjelesna temperatura psa naraste iznad 40 do 41°C. Tada sustavi za hlađenje u tijelu potpuno zakažu", upozorava dr. Halligan. U tom trenutku proteini se počinju razgrađivati, crijevna stijenka može postati propusna, dolazi do poremećaja zgrušavanja krvi, a organi poput mozga, bubrega, jetre i srca trpe brza oštećenja.

Napadaji, kolaps, gubitak svijesti, krvavo povraćanje ili proljev te ljubičaste ili plave desni signaliziraju kritičnu fazu. Ako se odgodi brzo hlađenje i veterinarska pomoć, smrt može nastupiti unutar nekoliko minuta do sat vremena.

Čak i psi koji se naizgled oporave mogu satima kasnije razviti zatajenje organa. Zbog toga je veterinarski pregled nužan nakon svakog ozbiljnijeg slučaja pregrijavanja. Dr. Halligan zato naglašava da je brza reakcija ključna.

"Najvažnije je da vlasnici shvate kako toplinski udar može napredovati iznimno brzo. Ne gubite dragocjeno vrijeme dok se stanje psa pogoršava. Odmah počnite s hlađenjem i potražite hitnu veterinarsku pomoć", zaključuje ona.