Foto: Shutterstock

DANAŠNJA računala i smartphoneovi mogu puno toga, ali ako ih zatražite da vam objasne kako miriše određeno voće ili koliko je mekana određena tkanina, neće vam moći pomoći.

Sve to moglo bi se promijeniti već za pet godina, tvrde iz IBM-a. Tad će računala biti puno svjesnija svega što ih okružuje te će moći puno više razumjeti. Godišnja IBM-ova lista "5 u 5", u kojoj predviđaju trendove u računarstvu koji će se dogoditi kroz pet godina, naime, predviđa da će računala za pet godina imati osjete vida, sluha, njuha, okusa i dodira.

Tih je pet osjetila ustvari dijelom velikog koncepta: takozvanog kognitivnog računarstva koje uključuje mogućnost da strojevi svijet doživljavaju na puno "ljudskiji" način. Na primjer, računalo budućnosti neće određenu sliku vidjeti samo kao skup podataka koji opisuju boju, pigment i potez kistom već će uistinu vidjeti predmet - sliku, te biti u stanju shvatiti što ona znači, prenosi Mashable.

"To je temeljno drukčiji način shvaćanja računarstva. Morate promijeniti način na koji shvaćate apsorpciju podataka. Ne možete jednostavno uzeti sliku i pospremiti sliku. Morate je tretirati kao entitet na vrlo visokoj razini, a ne kao gomilu dijelova. Kognitivno računarstvo radi vrlo značajne promjene u mogućnostima. U pitanju je vrlo mudra vrsta pokretačkog programa", izjavio je Bernie Meyerson, IBM-ov dopredsjednik za inovacije.

Jedna od osnovnih razlika između kognitivnog računala i onog kakvo trenutno poznajemo jest u ideji treninga. Kognitivni sustav neće samo nastavljati davati isti krivi odgovor koji vam nikako ne pomaže, već će, ako dođe do krivog zaključka, znati promijeniti pristup i pokušati ponovo.

Ipak, velika je razlika između kognitivnog računarstva i umjetne inteligencije: "Ovdje je u pitanju pomoćna tehnologija. Ne može raditi samostalno. Nije za to dizajnirana. Dizajnirana je odgovoriti na zahtjeve čovjeka, kako bi mu bila od pomoći. Omogućivši računalima uvid koji je u stilu čovjeka, ona nas oslobađaju zadataka kao što je programiranje. Naš zadatak postaje trenirati ih. Takva računala nisu inteligentnija, jednostavno imaju šire područje djelovanja, a to je velika razlika", objasnio je Meyerson.