PLAKATI s kratkim edukativnim porukama posljednjih su mjeseci sve češća pojava po Zagrebu. Neki su informativni, neki ironični, a mnogi su osmišljeni tako da izazovu reakciju i prolaznika i na internetu te da privuku pažnju na oglasni prostor.

Iako bi plakati trebali biti edukativni, nepažljiva konstrukcija na jednom od njih potaknula je na reakciju Facebook stranicu Lingvističko fejzbučenje, na kojoj su naglasili da, kad se govori o "hrvatskom jeziku", to ne podrazumijeva samo standardni jezik.

Pisali o imenici "auto"

Na spornom plakatu, postavljenom uz prometnicu, stoji: "U hrvatskom je jeziku imenica auto muškoga roda. Iako završava na -o, kao skraćeni oblik zadržava muški rod od punog oblika imenice automobil." O tome su se oglasili iz Lingvističkog fejzbučenja, podsjetivši na to da hrvatski jezik i hrvatski standardni jezik nisu isto.

"Hrvatski jezik nije isto što i hrvatski standardni jezik"

"ajde da i mi prokomentiramo ovo s autom

hrvatski jezik nije samo hrvatski standardni jezik, standardni jezik je jedan sociolekt, koji je ravnopravan dijalektima i drugim sociolektima. sve povijesne inačice hrvatskoga jezika, hrvatski znakovni jezik, kao i varijanta Brailleovog pisma - sve je to hrvatski jezik

u hrvatskom jeziku imenica auto može biti:

• muškog roda, kao u standardnom jeziku i zagrebačkom urbanom govoru, npr. ovaj auto,
• srednjeg roda, kao u dijelu štokavskog narječja i splitskom urbanom govoru, npr. moje auto
• ženskog roda, u urbanom govoru Šibenika, npr. ključ od aute

SVI NAVEDENI OBLICI SU U HRVATSKOM JEZIKU

a ovakvi koji nas ispravljaju kad govorimo nestandardnim jezikom prvi rone suze zato što dijalekti nestaju - ni ne shvaćajući da i sami sudjeluju u zatiranju tih dijalekata kad daju ovakve savjete. i još pretenciozno ističu da su baš oni ti koji će pomoći da čitavo društvo bude pametnije. samo su nam oni falili", stoji u njihovoj objavi.

U komentarima se povela rasprava

Ispod objave odmah se povela rasprava. Dio pratitelja postavio je i pitanje gdje je granica: treba li se u formalnoj komunikaciji, u školama i u medijima ipak držati standarda? To je argument koji se u ovakvim raspravama uvijek pojavljuje, no oni su potpuno promašili poantu objave.

Lingvističko fejzbučenje ne negira ulogu standardnog jezika. Standard je potreban jer omogućuje zajednički normirani model koji svi razumiju, neovisno o regiji. No, poanta objave nije bila da standard "ne postoji" ili da je "nebitan", nego da nestandardni oblici ne postaju automatski greške samo zato što nisu standardizirani.