Županjom u pokladnom jahanju projahalo gotovo 100 konjanika

STOTINJAK konjanika projahalo je u nedjelju ulicama Županje u pokladnom jahanju u sklopu 58. Šokačkog sijela, manifestacije tradicijske kulture koja se održava do 4. ožujka pod geslom Došo god da se vidi rod.
Pred velikim brojem građana okupljenih u središtu Županje uprizoren je i običaj krađe djevojke iz vremena Vojne krajine, kada su Turci znali konjima prijeći rijeku Savu i pokušati ukrasti pokoju ovdašnju djevojku. U tom bi ih pokušaju znali presresti hrvatski graničari koji su u to vrijeme čuvali granicu na Savi, koja je habsburško carstvo dijelila od turskog, te djevojku vratiti njezinoj obitelji.
Uz slavonske specijalitete, u središtu grada pokladne jahače dočekali su članovi i članice Udruge stanara šokačkih stanova Đeram Županja, a sudionike pokladnog jahanja pozdravio je i županjski gradonačelnik Damir Juzbašić pozvavši građane Županje da uživaju u brojnim programima 58. Šokačkog sijela.
93 konjanika
U pozdravnoj riječi se dotaknuo i ovih dana završenih radova na obnovi zgrade gradske uprave, čije je pročelje svo u bijeloj boji nasuprot višebojnoj do sada. "Kom se sviđa, kom se ne sviđa, ali konzervatori su nam rekli da takva mora biti jer je bijela izvorna bijela koja se nalazila na zgradi", kazao je Juzbašić potaknut primjedbama sugrađana.
U prigodnome programu sudjelovali su i članovi i članice županjskih kulturno-umjetničkih društava Tomislav i Kristal.
Ovogodišnje, 58. pokladno jahanje u Županji organizirala je Konjogojska udruga Stari graničar, a prema riječima predsjednika te udruge Marka Maroševca, u Županju su pristigla 93 konjanika iz svih slavonskih županija te iz Bjelovarsko-bilogorske.
Nakon prolaska gradskim središtem, jašući kroz grad, odjeveni u tradicijsku odjeću, jahači su se zaustavljali kod pojedinih obitelji koje su ih počastile slavonskim jelima i pićima, a oni su im se odužili pjesmom.
Običaj pokladnoga jahanja datira iz vremena Vojne krajine, a pojedina su ga slavonska mjesta održavala sve do iza Drugog svjetskog rata. Običaj je obnovljen nakon Domovinskog rata pa, iako se veže uz mjesta koja su bila u sastavu Vojne krajine, pograničnog područja habsburškog s turskim carstvom, danas se upražnjava i u drugim mjestima.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati