Djeca misle da je riječ o šali, ali novi viralni trend može imati ozbiljne posljedice
NOVI viralni trend na društvenim mrežama, nazvan "Mačak u šeširu" (The Cat in the Hat), izazvao je zabrinutost među roditeljima. Iako se na prvi pogled čini kao bezazlena šala inspirirana poznatim likom iz dječjih knjiga Dr. Seussa, videozapisi sadrže prijeteće poruke upućene stvarnim školama i učenicima.
O čemu se radi?
Trend se uglavnom širi TikTokom i Instagramom. Na snimkama se pojavljuje osoba u kostimu Mačka u šeširu ili njegova verzija izrađena uz pomoć umjetne inteligencije, koja pleše u mraku. Uz video se pojavljuju imena stvarnih gradova, škola, a ponekad i ravnatelja ili učenika, uz poruku da "dolazi po njih".
Prema pisanju ABC Newsa, prijetnje su uglavnom neodređene i često je riječ o neukusnim šalama. Ipak, škole i policija takve objave shvaćaju ozbiljno jer mogu izazvati strah i paniku.
Prijetnje nisu bezazlena šala
"Bilo da se radi o šali, memu ili viralnom trendu, važno je da mladi shvate kako prijetnje na internetu nikada nisu bezazlene", kaže Nicole Hockley, suosnivačica i direktorica organizacije Sandy Hook Promise, koja se bavi prevencijom nasilja. Dodaje da djeca koja stvaraju ili dijele takav sadržaj često nisu svjesna panike koju mogu izazvati, ali ni mogućih pravnih posljedica.
S njom se slaže i John Newman, savjetnik za sigurnost s dugogodišnjim iskustvom u policiji. "Roditelji moraju jasno objasniti djeci da prijetnja upućena školi, učeniku ili zaposleniku škole nikada nije samo 'sadržaj za društvene mreže'", ističe Newman.
Objašnjava da policija takve prijetnje mora istražiti, čak i kada se kasnije pokaže da je riječ o šali. "Prijeteća objava može prestrašiti učenike i njihove obitelji, poremetiti nastavu i zahtijevati opsežnu policijsku istragu. Osoba koja ju je objavila može se suočiti i sa školskim disciplinskim mjerama ili kaznenim postupkom", upozorava Newman.
Zašto djeca sudjeluju u opasnim trendovima?
Čak i kada znaju da je nešto pogrešno, djeca i tinejdžeri ne razmišljaju uvijek o mogućim posljedicama, objašnjava neuropsihologinja dr. Sanam Hafeez. "Djeca mogu znati da je netko drugi upao u probleme zbog sudjelovanja u nekom trendu, ali istovremeno vjerovati da se njima to neće dogoditi", kaže.
Objašnjava da dio mozga odgovoran za planiranje i procjenu posljedica tijekom adolescencije još sazrijeva. Istovremeno, mladi su posebno osjetljivi na uzbuđenje, popularnost i odobravanje vršnjaka. "Kada vide da se prijatelji smiju nekoj objavi ili da je prikupila tisuće pregleda, ta im se trenutna nagrada čini puno važnijom od moguće kazne koja bi mogla uslijediti kasnije", dodaje.
Neki vjeruju da će se izvući bez posljedica, dok drugi namjerno izazivaju reakcije kako bi privukli pažnju. "Strah i kontroverze mogu pomoći da se objava brže proširi. Čak i negativne reakcije djetetu mogu donijeti popularnost među vršnjacima. U tom trenutku važnije mu je što će reći prijatelji nego koliko bi njegova objava mogla nekoga prestrašiti", objašnjava dr. Hafeez.
Što roditelji mogu učiniti?
Roditelji bi trebali razgovarati s djecom o tome zašto su takvi trendovi opasni i objasniti im da nije dovoljno samo izbjegavati objavljivanje prijetećih sadržaja. Važno je i ne poticati njihovo širenje. "Nemojte stvarati takav sadržaj, odgovarati na njega ni dijeliti ga. Ako naiđete na prijeteću objavu, prijavite je odrasloj osobi kojoj vjerujete ili školi", savjetuje Newman.
Dr. Hafeez upozorava i na čestu zabludu među djecom, a to je uvjerenje da se brisanjem objave mogu izbjeći posljedice. "Djeca misle da mogu nešto objaviti, malo se nasmijati i zatim to obrisati ako se ljudi uzrujaju", kaže.
No netko u međuvremenu može napraviti snimku zaslona ili proslijediti sadržaj drugima. Jednom kada se to dogodi, osoba koja je objavila video više ne može kontrolirati tko će ga vidjeti.
Nicole Hockley zaključuje da djecu treba poticati da razmišljaju i o tome kako njihovo ponašanje na internetu utječe na druge. "Ne radi se samo o njihovoj sigurnosti, nego i o zaštiti prijatelja iz razreda i cijele školske zajednice", poručuje.