RAZVOJ dijela mozga zaduženog za vid završava u sedmoj godini djetetovog života. Sve što se poduzme do tada može odrediti buduće zdravlje vida svake osobe, ali i način na koji će funkcionirati ostatak života.

Neuroznanstvenici su zaključili da ljudi svojim vidom prikupljaju između 80 i 90 posto informacija te da je on primarni način učenja, navodi se u studiji o vizualnom e-učenju. To dokazuje koliko nam je to osjetilo važno u obavljanju svakodnevnih zadataka i poimanju svijeta. Međutim, neki ljudi u ranoj dobi mogu razviti poremećaje vida koje je važno na vrijeme otkriti i liječiti.  

Ako se ne liječi na vrijeme, dobar vid više se nikada neće moći vratiti. Poremećaji mogu rezultirati slabovidnim okom ili očima. Dugotrajna posljedica je povećan rizik razvoja sljepoće i invaliditeta, a ima utjecaj na promjenu svijesti osobe o sebi te na kasniji psihološki razvoj.

Koji su znakovi da nešto nije u redu s djetetovim vidom?

Oko je organ koji prima svjetlosne podražaje, a stvarna slika svijeta koji gledamo oblikuje se u vidnome dijelu mozga. Oko i dio mozga zadužen za vid se po rođenju nastavljaju razvijati. Uzrok razvijene slabovidnosti nije u oku, nego u mozgu, tj. izostanku dozrijevanja vidnog dijela mozga. Ako je ulaz svjetlosti u oko spriječen ili je svjetlosni podražaj nedovoljan, izostat će pravilan razvoj vidnog dijela mozga, objašnjava HZJZ.

Prvi pregled može se obaviti kad dijete napuni šest mjeseci, a drugi oko druge ili treće godine, savjetuje Američka akademija oftalmologije. 

Neke poremećaje vida ni roditelj ni dijete ne mogu sami primijetiti, kao na primjer slabovidnost oka (ambliopija) koja se javlja u dva do pet posto djece. Neki znakovi da vid nije ispravan poteškoće su s praćenjem predmeta s oba oka nakon četiri mjeseca starosti ili s pomicanjem oba oka u svim smjerovima, kao i problem s fokusiranjem.

Od drugih znakova javljaju se spušteni kapci ili prekomjerno suzenje oka, glavobolje, osjećaj zamora očiju nakon čitanja, škiljenje ili zatvaranje jednog oka, držanje elektroničkih uređaja ili knjiga preblizu očiju te osjetljivost na svjetlo.

Slabovidnost ili ambliopija je najčešće oštećenje vida u djece i vodeći uzrok sljepoće na jednom oku, bez prisutne vidljive bolesti oka, pa se djeca u pravilu ne žale na smetnje vida.

Jednom kad se dijagnosticira, liječi se u dječjoj dobi nošenjem naočala i okluzijom, odnosno pokrivanjem boljeg oka flasterom. Na taj način trenira se slabije oko.

Osim slabovidnosti, drugi najčešći poremećaj vida je strabizam. Još se naziva razrokost ili škiljavost i radi se o poremećaju položaja očiju u kojem jedno oko ne prati paralelno pokrete drugog oka.

Od ovoga pati šest posto djece, ali ga je nešto lakše primijetiti. Manifestira se time da oči "bježe" prema nosu, na van ili u nekom drugom smjeru. Ponekad samo jedno oko povremeno "pobjegne" kada je dijete umorno. Neobičan položaj glave kada dijete nešto želi vidjeti, žmirkanje ili škiljenje na jedno oko, osobito na jakom suncu, također su znakovi ovog poremećaja.  

Svako drugo dijete ne ode na pregled vida prije sedme godine

Sva djeca u Hrvatskoj u dobi od četiri godine dobivaju poziv na prvi oftalmološki pregled u sklopu Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti. Cilj je smanjiti prevalenciju slabovidnosti na manje od jedan posto otkrivanjem bolesti u ranoj dobi, kako bi se pravovremeno započelo liječenje i nastupilo izlječenje.

Pregled nalikuje na dječju igru pogađanja i sakrivanja jednog, a zatim drugog oka. Brz je, bezbolan i najčešće zabavan. Ako liječnik zaključi da dijete ima slabiji vid, upućuje ga oftalmologu na daljnju obradu i liječenje.

Nažalost, pregledu se odazovu tek roditelji svakog drugog djeteta pa mnogi ostanu zakinuti za pregled sve do upisa u školu. Tada je već relativno kasno za liječenje.

Prve znakove da nešto nije u redu s vidom njihovog djeteta roditelji mogu primijetiti i mnogo prije pa mogu zakazati i raniji pregled.

Kako se dijagnosticiraju problemi s vidom?

Važno je ispraviti pogrešku oka kako bi se postigla dobra vidna oštrina na oba oka i omogućio normalan razvoj vida u ranoj dječjoj dobi. U suprotnom može nastati slabovidnost jednog ili oba oka koja se kasnije ne može izliječiti.

Kao i kod slabovidnosti, pregled je najbolje obaviti čim se primijeti da nešto nije u redu. Roditelji dijete mogu odvesti na specijalistički pregled vida u Ghetaldusovu dječju Polikliniku na Zrinjevcu u Zagrebu. Stručnjaci iz polja oftalmologije najprije razgovaraju s roditeljima o primijećenim smetnjama vida, zdravlju djeteta te bolestima očiju u obitelji, a zatim ispituju vidnu oštrinu očiju djeteta.

Kod beba i neverbalne djece, oftalmolozi promatraju kako prate predmete ili kontrastne tablice pogledom te pokazivanjem sitnih detalja na igračkama. U predškolske i školske djece, ispituju čitanje znakova na daljinu i blizinu. Još testiraju trodimenzionalnost vida (stereo) i pokretljivosti očiju koja pomaže percepciji udaljenosti objekata u stvarnosti.

Ako se uoči odstupanje ili se dijete žali, provodi se objektivno određivanje dioptrije. To se postiže širenjem zjenica kapima za oko jer se tako dobivaju točnije informacije o stanju oka.

Neizostavan je i pregled prednjeg segmenta oka na biomikroskopu te pregled očne pozadine. Po potrebi se pregled nadopunjuje testiranjem raspoznavanja boja, kontrastne osjetljivosti, suznog filma, mjerenjem očnog tlaka, određivanjem akomodacije ili ortoptičkog statusa. 

Kako motivirati dijete na nošenje naočala?

Neće svakom djetetu trebati dioptrijske naočale, no ako to bude potrebno, važno je pravilno predstaviti tu opciju kako je dijete ne bi izbjegavalo ili se osjećalo loše. Proces može početi i prije samog pregleda i to igrom. Kod kuće se možete igrati pokrivanja oka i čitanja znakova te praćenja male igračke. Sve je to bezbolno i djeci najčešće zabavno. Dijete treba pripremiti i razgovorom te mu objasniti da će dobiti kapi na oči, nakon čega će mutnije vidjeti.

U razgovoru nakon pregleda, ako se pokaže potreba za nošenjem naočala, djetetu treba objasniti zašto je to potrebno, ukazati na prijatelja ili člana obitelji koji već nosi naočale i kako s njima bolje vidi. Kad dođe vrijeme za odabir okvira, djetetu treba prepustiti da samo izabere okvir koji mu se sviđa, pohvaliti kako lijepo izgleda s njima i ohrabriti ga u nošenju naočala.

Kako bi djeci i roditeljima olakšala razdoblje povratka u školu, Ghetaldus optika je pripremila niz pogodnosti. U ponudi je 3Dar paket, u sklopu kojeg uz obavljeni oftalmološki pregled za dijete daruje tri poklona: karticu s 20 € (150.69 kn) za kupnju dioptrijskih naočala, besplatno osiguranje dioptrijskih naočala na razdoblje od godine dana te pernicu za veselije prve dane nastave. 

Sadržaj donose Index i Ghetaldus u skladu s najvišim profesionalnim standardima