PRVI koraci djeteta poseban su trenutak, ali nova studija sugerira da dob u kojoj se to događa može biti određena genetikom. Znanstvenici su analizirali genetske podatke više od 70.000 beba i otkrili 11 genetskih čimbenika koji utječu na to kada dijete počne hodati.

U nalazima objavljenima u časopisu Nature Human Behaviour istraživački tim sa Sveučilišta u Surreyju i Essexu navodi kako genetika objašnjava otprilike četvrtinu razlika u dobi kada djeca naprave prve korake.

Prvi koraci: širok raspon je potpuno normalan

"Većina beba napravi svoje prve korake između osmog i 24. mjeseca života, što znači da postoji širok raspon u kojem se ovaj uzbudljiv trenutak može dogoditi. To je veliki trenutak i za roditelje i za dijete - simbolizira novu fazu u razvoju", izjavila je profesorica Angelica Ronald, viša istraživačica na studiji sa Sveučilišta u Surreyju.

Profesorica Ronald dodaje kako se nada da će nova genetska saznanja doprinijeti boljem razumijevanju razvoja hoda i pružanju podrške djeci s motoričkim poremećajima i teškoćama u učenju. "Roditelji se, naravno, trebaju posavjetovati s pedijatrom ako su zabrinuti, ali nešto kasniji početak hodanja ne mora odmah značiti da postoji problem. Postoji velika raznolikost u tome kada djeca samostalno naprave svoj prvi korak."

Roditelji se često brinu bez razloga

Dr. Anna Gui, koja je također sudjelovala u istraživanju, istaknula je kako dosad nisu razumjeli zbog čega dolazi do tako velikih razlika u dobi kada djeca počinju hodati. "Roditelji se često brinu ako dijete prohoda prerano ili prekasno, misleći da su negdje pogriješili. Sada vidimo da genetika ima značajnu ulogu u određivanju tog trenutka", kaže.

Istraživanje je pokazalo da su geni koji utječu na prohodavanje djelomično isti oni koji su povezani s razvojem mozga. Neki od tih gena također su povezani s višim obrazovnim postignućima. Osim toga, nešto kasnije prohodavanje - unutar uobičajenog raspona - genetski je povezano s manjim rizikom od razvoja poremećaja poput ADHD-a.