HRVATSKO prvenstvo novu sezonu nije otvorilo na način koji bi mogao utišati priče o njegovoj neizvjesnosti. Dinamo je u trećem kolu s 4:0 svladao Rudeš, a razlika u kvaliteti između aktualnog prvaka i povratnika u SHNL bila je očita. Sama utakmica nije problem, već šira slika koja se proteže kroz posljednje dvije sezone.

Pretprošla sezona trebala je pokazati da SHNL može biti zanimljiv kada postoji prava konkurencija. Rijeka je tada osvojila s jednakim brojem bodova kao i Dinamo zbog boljeg međusobnog omjera, a odluka o prvaku pala je tek nakon posljednjeg kola. Hajduk je također dugo bio u utrci, pa je prvenstvo do samog kraja imalo natjecateljsku težinu.

Sezona prije toga ponudila je potpuno drugačiju sliku. Dinamo je osvojio naslov s velikom prednošću, a borba za prvo mjesto puno je ranije izgubila neizvjesnost. Upravo taj kontrast između dvije sezone pokazuje koliko atraktivnost SHNL-a ovisi o tome postoji li klub koji može ozbiljno ugroziti Dinamo.

Može li Rudeš biti poput Vukovara?

Dinamo ne treba kriviti zato što je napravio najbolju momčad. Njegova dominacija posljednjih godina rezultat je kvalitete, financijske snage i iskustva igranja europskih natjecanja. Problem za ligu nastaje kada konkurencija nema odgovor i kada se borba za naslov pretvori u utrku s unaprijed poznatim favoritom.

Ista priča može se primijeniti i na dno tablice. Prošle sezone Vukovar 1991 bio je u borbi za opstanak sve do završnice prvenstva, a njegovo ispadanje potvrđeno je tek u 35. kolu. Kao novak u ligi imao je priliku ostati u SHNL-u sve do samog kraja, što je borbi za opstanak davalo dodatnu neizvjesnost.

Ove sezone tu bi ulogu trebao preuzeti Rudeš, ali zasad teško izgleda da može ponoviti ono što je prošle sezone radio Vukovar. Nakon tri kola Rudeš je bez boda, uz 12 primljenih pogodaka, a već je doživio teške poraze od Osijeka i Dinama. Ako se takav trend nastavi, borba za opstanak mogla bi vrlo brzo izgubiti neizvjesnost.

HNS je reagirao

Zanimljivo je da je HNS već prepoznao potrebu za većom neizvjesnošću u borbi za opstanak. Doigravanje za ostanak u SHNL-u trebalo se vratiti još u sezoni 2024./25., zatim je njegova primjena pomaknuta na 2026./27., a krajem 2025. HNS je ponovno odgodio uvođenje, ovaj put za sezonu 2027./28.

Prema tom modelu, pretposljednji klub SHNL-a igrat će dvije utakmice protiv drugoplasiranog iz SuperSport Prve NL za mjesto u najvišem rangu.

Takav sustav mogao bi povećati pritisak na klubove iz donjeg dijela tablice. Više momčadi imalo bi razlog boriti se do posljednjih kola, a utakmice izravnih konkurenata dobile bi dodatnu težinu. U prvenstvu s deset klubova svaki dodatni natjecateljski motiv može imati velik utjecaj.

Problem postoji i u sredini tablice. Ako se nekoliko klubova vrlo rano odvoji od borbe za naslov, Europe i opstanak, njihova završnica sezone može postati gotovo nevažna. U takvoj situaciji gledatelju je teško pronaći razlog zašto bi utakmica šestoplasiranog i sedmoplasiranog kluba bila posebno važna.

Hajduk, Rijeka i Osijek zato imaju veliku odgovornost. Ako Dinamo ponovno bude dominantan, barem jedan od njih mora biti dovoljno kvalitetan da ga prati kroz cijelu sezonu i natjera na borbu do posljednjih kola. Đalovićeva Rijeka pokazala je da je to moguće, ali sada treba vidjeti može li se takva konkurencija ponoviti.

Nisu sve utakmice loše

Poseban problem za SHNL predstavlja i raspored natjecanja. Hrvatski klubovi zbog europskih kvalifikacija često odgađaju prvenstvene utakmice, pa domaće prvenstvo mora biti podređeno njihovim europskim obvezama. To je razumljivo jer uspjeh u Europi donosi korist cijelom hrvatskom nogometu, ali istodobno dodatno otežava stvaranje kontinuiranog interesa za ligu.

Je li SHNL već sada jedna od najdosadnijih liga u Europi? Teško je to ozbiljno tvrditi, ali nije teško pronaći razloge zbog kojih dio publike hrvatsko prvenstvo doživljava kao predvidljivo. Problem nije u tome što je svaka utakmica loša, nego u tome što u previše utakmica nedostaje stvarni natjecateljski ulog.

Hrvatska ima samo deset klubova u najvišem rangu, a svaka momčad tijekom sezone četiri puta igra protiv svakog protivnika. Takav format mogao bi biti idealan za neizvjesnost jer se svaki bod i svaki međusobni dvoboj višestruko ponavljaju. Međutim, ako se razlike između klubova pokažu prevelikima, četiri međusobne utakmice samo povećavaju broj predvidljivih susreta.

Rijeka i Vukovar kao putokaz

Pretprošla sezona pokazala je kako SHNL izgleda kada se Dinamo može ozbiljno ugroziti i kada se za opstanak vodi borba do samog kraja. Ova sezona zasad ne daje dovoljno razloga za vjerovanje da će se ista priča ponoviti. Rudeš teško može biti Vukovar iz prošle sezone, a ostaje vidjeti hoće li se na vrhu pojaviti momčad sposobna pratiti Dinamo.

SHNL-u zato ne treba nužno više utakmica, nego više utakmica koje nešto znače. Borba za naslov mora trajati što dulje, više klubova mora imati realan cilj, a opstanak bi trebao biti neizvjestan do završnice. Bez toga hrvatsko prvenstvo teško može izbjeći etiketu lige u kojoj se prečesto unaprijed zna što slijedi.