Stanjila se optužnica protiv Slavena Žužula i RNK Split, šteta sa 8,8 pala na 1,9 milijuna kuna
Foto: Index
OPTUŽNICA dignuta protiv Slavena Žužula i RNK Split radi utaje poreza koncem 2012. godine, doživjela je ovih dana svoje treće izdanje! Šteta u državnom proračunu je u te četiri godine sa 8,8 milijuna kuna pala na ispod dva milijuna kuna. Optužno vijeće splitskog Općinskog suda dvaput je vraćalo optužnicu na doradu, a uskoro bi o njoj morali odlučiti po treći put.
Kako je predsjednica Optužnog vijeća Vedrana Šimundža Nikolić postala u međuvremenu pomoćnica ministra pravosuđa, predmetom će se baviti sutkinja Ivana Bilušić, koja nas je obavijestila kako optužnicu nije zaprimio optuženik Nenad Pralija pa je postavljena na oglasnu ploču suda.
Kada prođe rok za objavu, smatrat će se da su sve stranke zaprimile optužnicu te će se zakazati sjednica Optužnog vijeća. Uz Žužula, Praliju i RNK Split optuženi su i tajnik kluba Špiro Barbarić te knjigovotkinja Snježana Blažević. Klub je optužen kao pravna osoba.
Zbog zakona otpalo pet i pol milijuna kuna štete
Prvi put optužnica je vraćena jer su u štetu obračunali doprinose, koji po Kaznenom zakonu iz 2011. godine ne spadaju pod kazneno djelo, a nije bio ni ispitan stečajni upravitelj Ante Mrgonjić.
Kada su iz optužnice izostavili neplaćene doprinose, šteta se smanjila na 3,4 milijuna kuna. Optužno vijeće je i dalje smatralo da optužnica ne može stupiti na pravnu snagu te je vraćena kako bi se utvrdio iznos uskraćenih poreza za razdoblje kada je klub bio u stečaju, odnosno, kada je izašao iz stečaja.
Žužula će na koncu suditi za 100 tisuća kuna?!
Obrana smatra da se Slaven Žužul može teretiti tek za iznos uskraćenih davanja nakon što je klub izašao iz stečaja, a po naknadno obavljenom vještačenju to bi trebao biti iznos od oko stotinjak tisuća kuna. Upravo u tom smislu je branitelj Damir Primorac i oblikovao već uloženi prigovor na ovo treće izdanje optužnice.
Državno odvjetništvo, pak, smatra da je Slaven Žužul bio alfa i omega kluba čak i dok je bio u stečaju jer je otkupio sva potraživanja vjerovnika te je financirao rad kluba.
Postupak je inicijalno krenuo u sklopu velikog predmeta mićenja sudaca HNL-a. Sumnjalo se, naime, da je novac korišten za te namjene, no na koncu se išlo u odvojeni postupak za štetu u državnom proračunu sa osnove neplaćenih poreza za isplate koje su išle igračima na crno.