ACTA-i dani odbrojani: Europski sud pravde razmatra legalnost sporazuma
Foto: AFP
EUROPSKI sud pravde, najviša sudska instanca u EU, zamoljen je da ocijeni legalnost kontroverzne ACTA-e. Ratifikacija ACTA-e od strane Europske unije bit će odgođena sve dok Europski sud pravde ne donese svoju odluku.
Europska komisija potvrdila je kako je "danas odlučila upitati Europski sud pravde za pravno mišljenje o tome jesu li ACTA i njena implementacija u potpunosti kompatibilne sa standardima slobode izražavanja i slobode interneta".
De Gucht zabrinut, ali...
Europski povjerenik za trgovinu Karel De Gucht kazao je kako bi sud trebao razjasniti kosi li se ACTA s temeljnim pravima i slobodama EU-a. "Odmah moram napomenuti kako s građanima dijelim zabrinutost oko eventualnog kršenja slobode. Međutim, ova debata mora biti utemeljena na činjenicama, a ne dezinformacijama i glasinama koje su dominirale medijima posljednjih tjedana", kaže De Gucht.
Dodao je i kako je smisao ovog sporazuma bila zaštita kreativnosti u ekonomiji. "ACTA za cilj ima podizanje globalnih standarda po pitanju zaštite autorskih prava. Ona će pomoći da se zaštite radna mjesta koja se gube zbog fluktuacije krivotvorenih dobara u vrijednosti od 200 milijardi eura", kazao je De Gucht, ne odustajući od ranije iskazane pozicije glavešina iz Bruxellesa.
Razdor među povjerenicima
Međutim, on i ostali dužnosnici koji podupiru ACTA-u suočeni su sa snažnom opozicijom po tom pitanju i unutar vrhovnih struktura EU-a. Tako je povjerenica za pravosuđe, temeljna prava i državljanstvo, Viviane Reding, svoju kritiku iznijela na Twitteru.
"Za mene, blokiranje interneta nikad nije opcija. Moramo pronaći nove, modernije i efektnije načine da u Europi zaštitimo umjetničko stvaranje, ali na način da oni u obziru uzmu razinu tehnološkog razvoja i slobodu interneta", napisala je.
ACTA-i dani odbrojani
Uvođenje Europskog suda pravde "u igru" oko ACTA-e moglo bi zadati dodatan udarac onima koji je i dalje zagovaraju u postojećem obliku, iako je takvih iz dana u dan sve manje. Podsjetimo, već je EU zemalja koje su potpisale izvorni pakt najavilo suspenziju ratifikacije ACTA-e, a Njemačka i Slovačka nisu ga ni potpisale, niti namjeravaju.
S obzirom na to da je ACTA u pravnom pogledu "miješani sporazum", odnosno pakt koji kombinira krivično i građansko pravo, mora biti ratificirana od strane Europskog parlamenta i svih članica EU-a da bi stupila na snagu bilo gdje u Europskoj uniji. Srećom, postaje sve jasnije kako je takav scenarij teško ostvariv.