Foto: FAH

MINISTAR financija Boris Lalovac danas je u Hrvatskom saboru predstavljajući zakon o kamatama upozorio da su zabrinjavajući dugovi građana koji su u zadnjih godinu i pol dana pokazali visok uzlet.

"Iznos ovrhe nad novčanim sredstvima kod poduzetnika iznosi oko 32,4 milijardi kuna, a zabrinjavajuća je i činjenica da iznos ovrhe nad novčanim sredstvima za 318 tisuća građana iznosi 27,1 milijardu kuna. Ako se tome pridoda iznos od 12 milijardi zateznih kamata dobiva se zastrašujućih 40 milijardi kuna", rekao je Lalovac predstavljajući zakon o kamatama.

Predloženim se zakonom propisuje maksimalna dopuštena stopa ugovornih kamata u ugovorima između poduzetnika od 12,35 posto, a kod građana 11,35 posto.

"Još uvijek su to visoke kamatne stope", kazao je ministar finacija koji podsjeća kako visoka kamatna stopa ne znači ujedno i naplatu dugova.

"Ovaj oblik spirale zateznih kamata pokazao je da svi tržišni mehanizmi koje su nas učili u udžbenicima ekonomije trenutnu o Hrvatskoj ne vrijede", ustvrdio je Lalovac.

Kada se govori o iznosima zateznih kamatama koje plaćaju poduzetnici, obrtnici i građani, dolazi se, kaže Lalovac, do iznosa od 24 milijarde kuna zateznih kamata koje su ovršene na računima. "Ako to zbrojite s glavnicom poduzetnika obrtnika i građana dolazi se do 84 milijarde kuna što je zabrinjavajući iznos", ističe ministar financija.

Alarmantan je, kaže, i podatak da 150 tisuća hrvatskih građana ima ovršena novčana sredstva do 10 tisuća kuna i oni generiraju oko 500 milijuna kuna neizvršenih osnova za plaćanje. Postoji i preko 2700 građana koji duguju više od milijun kuna i oni generiraju preko 13 milijardi kuna glavnice.

"Sve instrumente koje smo imali kroz Ovršni zakon pokazuje da se vjerovnici ne mogu naplatiti, a da građani koji su u problemu ne mogu izići iz dužničkog ropstva. I kada se na to dodaju zatezne kamate, cijeli se sustav blokira", ističe Lalovac i dodaje kako se u nekim regijama broj blokiranih građana penje iznad 10 posto građana, u čemu prednjače Čakovec i Križevci.

"Vidjet ćemo hoćemo li predloženim zakonom uspjeti rasteretiti dio gospodarstva ali i opterećenosti kamata prema građanima", poručio je Lalovac.

U Hrvatskoj udruzi banaka protive se ovakvom zakonskom rješenju. Tvrde da će produbiti nelikvidnost, ugroziti tržišno natjecanje i slobodu ugovaranja, a posljedica bi mogla biti smanjenje kreditiranja tvrtki i građana koje će gurnuti u kredite s uličnih stupova.

Prođe li u Saboru Vladin prijedlog, visina kamatnih stopa u Hrvatskoj bila bi ograničena od 1. srpnja. Do drugog saborskog čitanja trebala bi se provesti i rasprava o modelu zatvaranja dugova, na način da se u obračunu zateznih kamata prvo zatvori glavnica, a tek onda kamata čija otplata mnogima sad predstavlja veći problem.