Foto: Ryan Dickey/Flickr

VIDEONAZDOR javnih prostora u Ljubljani raste iz godine u godinu, pa je broj kamera koje je postavila gradska uprava povećan od 48, koliko ih je bilo 2008. godine, na više stotina.

Samo na glavnom gradskom groblju Žale postavljene su 34, na tržnicama i parkiralištima 252, a kad se tome pribroje kamere za kontrolu prometa, trgovina i banaka u slovenskoj je prijestolnici skoro tisuću očiju "velikog brata", piše u petak ljubljanski "Dnevnik".

Upitno je je li tako opširan videonadzor, čija je osnovna svrha prema postojećem zakonu zaštita imovine i sigurnosti ljudi, opravdan i je li u redu da se građani promatraju posvuda, navodi list.

U općinskom poglavarstvu tvrde da su se vandalistički ispadi prema gradskoj imovini, oštećenja prometne signalizacije i parkomata smanjili za 24 posto otkako svoju imovinu štite kamerama, no ljubljanska policija tvrdi da ne raspolažu takvim podacima jer spomenutu statistiku ne vode, piše list.

Glasnogovornica ljubljanske policije Nataša Pučko izjavila je da videonadzor može pomoći u rasvjetljavanju pojedinih kriminalnih slučajeva.

Tako je policija u svibnju ove godine, uz pomoć kamere koja je snimila njihov automobil, uspjela uhvatiti skupinu prevaranata koji su pred bolnicama dočekivali starije, lakovjerne ljude, uvjeravajući ih kako im je potrebna hitna novčana pozajmica za liječenje, a kasnije ih pljačkali u njihovim domovima, kamo bi ih ovi lakovjerno poveli.

Zakonske odredbe

S druge strane, videonadzor u slučajevima najtežih kriminalnih radnji ponekad ne pomaže, kako se dogodilo prije više godina s pljačkom sefova SKB banke u Ljubljani, kad su pljačkaši onesposobili nadzorne kamere, a policiji u njihovu identificiranju nisu pomogle niti one na ulici jer su bile krivo postavljene.

Prema slovenskom zakonu o zaštiti informacija, poduzeća koja uvedu videonadzor u svoje prostorije o tome prethodno moraju obavijestiti zaposlenike i njihov sindikat. Jedni je izuzetak nadzor koji se odnosi na čuvanje tajnih informacija povezan s poslovima obrane i nacionalne sigurnosti.

Snimanje u garderobama i toaletnim prostorijama je zabranjeno.

Na javnim površinama s kamerama prema zakonu moraju biti postavljena odgovarajuća upozorenja da se snima, a snimke se ne smiju čuvati duže od mjesec dana.

Općinske kamere u Sloveniji prema odredbama zakona smiju snimati pojedine punktove, ali ne izvoditi tzv. opći videonadzor cijelih ulica i trgova. Takvu dozvolu mogu dobiti samo u slučaju da postoji specifična posebna opasnost za ljude.

Inspekciju videonadzora obavljaju posebni povjerenici za privatnost informacija, te policijski inspektori za kontrolu privatnih zaštitarskih tvrtki, a iako videosnimanje nije kazneno djelo, ono to postaje ako se izvodi bez upozorenja i suprotno zakonu te ako se njime krši pravo na privatnost i obiteljski život.