U MEĐUNARODNOJ akciji spašavanja američkog speleologa koji je 2. rujna ostao zarobljen u špilji na dubini od 1040 metara u južnoj Turskoj sudjelovao je i pripadnik Hrvatske vojske, pozornik Jure Šarić. Četrdesetogodišnji speleolog ostao je zarobljen u špilji nakon što je pretrpio krvarenje u trbušnoj šupljini prilikom istraživanja mreže špilja Morca u blizini grada Mersina, koje je provodila međunarodna skupina speleologa.

Speleologa je spašavalo gotovo 200 ljudi

U spašavanju je sudjelovalo oko 190 ljudi, među kojima su i hrvatski speleospašavatelji, odnosno Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS), čiji je član i pozornik Šarić, a spašavanje je uspješno završilo 12. rujna. Šarić je ispričao da upravo akcije speleospašavanja predstavljaju jedan od najsloženijih oblika.

"Osim složene organizacije i logistike, pred spašavatelje se stavlja zadatak koji uz zahtjevan fizički rad očekuje britkost u donošenju odluka i situacijsku svjesnost u svakom trenutku. Posebnost ove akcije nazire se u radu devet različitih službi koje moraju savladati jezičine barijere i doktrinu spašavanja kako bi uspješno obavile postavljeni zadatak", rekao je.

Šarić: Bio je to odličan timski rad

"Psihički sam se pripremio na višednevni boravak u podzemlju uz vrlo malo sna i hrane. Ono što mi je uvelike olakšalo i dalo sigurnost je kompetencija mojih kolega i odličan timski rad koji smo kroz godine izgradili. Kada smo konačno bili u prilici, nakon nekoliko dana čekanja i pripreme, započeti s transportom unesrećenog, osjetio sam olakšanje i zahvalnost što sam u prilici sudjelovati u ovoj akciji spašavanja", kazao je Šarić.

Dodao je kako mu je najveća nagrada nakon ovakvog iskustva činjenica da je unesrećeni američki speleolog sretno stigao u bolnicu i da se oporavlja.

Rekao je i kako je sudjelovanjem na brojnim seminarima, tečajevima i vježbama kao instruktor ili voditelj aktivnosti stekao nove vještine i znanja koja je implementirao u vojnički poziv. Timski rad, prenošenje znanja i iskustva uvelike doprinose radu unutar Hrvatske vojske gdje se, kao i u HGSS-u, čovjek tretira kao najveće bogatstvo, zaključio je Šarić.