BOSNA I HERCEGOVINA je od završetka rata u toj zemlji, odnosno od 1996. godine ostala bez više od 86 tisuća svojih državljana, a trend ubrzanog odlaska iz te države se nastavlja pa su ispis iz bosanskohercegovačkog državljanstva samo od početka ove godine zatražile 1263 osobe, podaci su Ministarstva civilnih poslova BiH koje je danas objavio sarajevski "Dnevni avaz".

Glasnogovornica ministarstva Zorica Rulj upozorila je na zabrinjavajući podatak iz kojega proistječe kao se državljanstva BiH odriču uglavnom mlađe osobe do 30 godina starosti koje uz to imaju visoku naobrazbu.

U pitanju su državljani BiH koji su se odlučili trajno iseliti iz zemlje u kojoj su rođeni, a u najvećem broju slučajeva kao svoje nove domovine izabrali su Njemačku, Austriju, Sloveniju, Norvešku ili Češku.

BiH s tim zemljama nema sklopljen sporazum o dvojnom državljanstvu pa se iseljenici koji su tamo odlučili trajno živjeti bez velikih dvojbi odriču upravo državljanstva BiH.

Prema zakonu o državljanstvu BiH oni pri tom nemaju nikakvu obvezu obrazložiti razloge zbog kojih se odriču državljanstva, a jedino trebaju priložiti dokaz da im je zajamčeno primanje u državljanstvo neke druge zemlje.

No za tu će "papirologiju" morati izdvojiti pristojan novčani iznos. Propisana pristojba za to iznosi 800 konvertibilnih maraka (oko 400 eura) a popust imaju jedino osobe koje se državljanstva BiH odriču kako bi dobili putovnicu neke od država bivše SFRJ i tada za to plaćaju iznos od 200 KM (100 eura).

Zbog ubrzanog odlaska ljudi iz BiH ta je država ipak neplanirano profitirala.

Tako je bilo predviđeno da se u državni proračun od pristojbi za ispis iz državljanstva slije oko 2,2 milijuna KM (1,12 milijuna eura) no na kraju 2018. godine država je po toj osnovi bila u financijskom plusu za čak 3,5 milijuna KM (1,79 milijuna eura).