DOK SU OČI Europe i Zapada uglavnom uprte u rat u Ukrajini, napetosti u zapadnom Balkanu sve više rastu. U vrhu britanske vlasti regiju nazivaju "drugim žarištem" i upozoravaju da ruski predsjednik Vladimir Putin koristi trenutak da destabilizira bivše jugoslavenske zemlje, potiče podjele i gura regiju dalje od EU i Zapada, a bliže Moskvi i Pekingu, piše Politico.

Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy prošlog je tjedna posjetio regiju kako bi potvrdio podršku Velike Britanije proširenju Europske unije na svih šest zemalja zapadnog Balkana – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju. "S ratom u Europi i dugom rukom ruskog upletanja i ovdje, bilo bi krajnje neodgovorno ignorirati zapadni Balkan", rekao je Lammy za Politico.

Ruski interes: trajna nestabilnost

Prema Lammyevim riječima, Putinov cilj nije pomirba, već trajna nestabilnost i nemir. "U njegovom je interesu da regija ostane na rubu, da društva budu nemirna, a sukobi potaknuti kibernetičkim i hibridnim ratovanjem", rekao je.

Mnogi zapadni diplomati smatraju da bi Kremlj mogao iskoristiti duboko ukorijenjene etničke i vjerske napetosti kako bi potaknuo nove sukobe i ojačao svoj utjecaj u dvorištu Europske unije.

Jedan britanski dužnosnik upozorio je da Balkan mora brzo krenuti naprijed, jer bi uskoro cijela pažnja Bruxellesa mogla biti zaokupljena ulaskom Ukrajine u EU. "Prozor prilike je vrlo uzak. Balkan više ne može sjediti na dvije stolice", rekao je.

Srbija: između EU i "mračnije vizije"

Iako Srbija od 2009. vodi pregovore o ulasku u EU, britanski ministar priznaje da postoje dvije vizije budućnosti te zemlje – jedna okrenuta Europi, a druga autoritarnija, s više kontrole, korupcije i bliskosti s Rusijom. Na ulicama Beograda te su podjele jasno vidljive.

Val masovnih studentskih prosvjeda, koji traju još od studenog prošle godine kada je u urušavanju nadstrešnice na kolodvoru u Novom Sadu poginulo 16 ljudi, svakodnevno blokira prometnice. Prosvjedi su se proširili i na protivljenje planiranom luksuznom kompleksu Jareda Kushnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trumpa, na mjestu bivšeg ministarstva obrane koje je NATO bombardirao 1999.

U prosvjedima se ne vijore zastave EU, a mnogi studenti Bruxelles doživljavaju kao suučesnika korupcije protiv koje se bore. "Paralelno se pregovara s Vučićem o članstvu i pokušava mu se pristupiti zbog srpskog litija", kažu organizatori, ističući licemjerje europske politike.

Srbija ne priznaje neovisnost Kosova, odbija uvesti sankcije Rusiji i nastavlja produbljivati vojne i gospodarske odnose s Moskvom i Pekingom. "Paradoks ovdje živi punim plućima", rekao je Lammy koji kaže da Putin želi zapadni Balkan kao "sljedeće igralište".

Kosovo: Britanci dočekani kao saveznici

U Prištini, glavnom gradu Kosova, britanska delegacija dočekana je s velikim simpatijama. Kosovska predsjednica Vjosa Osmani, energična političarka iz "milenijske generacije", rekla je da je odnos sa Srbijom u "kritičnoj fazi". Nazvala je Beograd "hegemonističkim susjedom" i upozorila da prijetnja novim ratom nije isključena.

Kosovo je za brojne napade i incidente, uključujući opsadu srpskog manastira u selu Banjska i sabotaže infrastrukture, izravno optužilo Srbiju. Vučić to poriče i tvrdi da se incidenti koriste kao izgovor za represiju nad Srbima na Kosovu. Osmani, pak, tvrdi da Beograd sve više surađuje s Rusijom, Kinom i Iranom, što naziva "trokutom zla".

Predsjednica Kosova zatražila je bilateralni sigurnosni sporazum s Ujedinjenim Kraljevstvom i najavila spremnost Kosova da sudjeluje u mirovnoj misiji koju Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska žele organizirati za Ukrajinu – ako Britanci potpišu sporazum koji predlaže.

BiH: Dodik kao remetilački faktor

U Bosni i Hercegovini, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik suočen je s pravomoćnom presudom zbog nepoštivanja odluka međunarodnog visokog predstavnika. Umjesto da bude uhićen, Dodik se slobodno kreće, nedavno je bio u Beogradu s Vučićem, a potom u Moskvi s Putinom.

Iako su mu SAD i Velika Britanija već uvele sankcije, britanska političarka Arminka Helić traži oštrije mjere. "Ovo nije brz rez nego spora infekcija", kaže Helić, koja je i sama izbjegla iz BiH tijekom rata.

Upozorava da je Zapad previše pasivan prema ruskom širenju utjecaja na Balkanu, koje se provodi kroz crkvu, medije, dezinformacije i političke saveze.

"Probudit ćemo se kad bude kasno"

Helena Ivanov iz britanskog think-tanka Henry Jackson Society smatra da bi Zapad ponovno mogao zakasniti, kao što je zakasnio 1990-ih. "U pitanju nije rat, ali bi se mogli probuditi u trenutku kad su ruski i kineski utjecaji već duboko ukorijenjeni i tada će biti prekasno", rekla je.

Zajednički zaključak britanskih i kosovskih dužnosnika, kao i političkih analitičara, jest jasan: ako EU i šira međunarodna zajednica ne djeluju brzo i odlučno, Putin bi mogao pretvoriti Balkan u novu zonu sukoba i nestabilnosti, baš kao što je to učinio u Ukrajini.