Sadržaj nastao u suradnji s: A1 Hrvatska 

TAMARA048: Hej, moram ti reći nešto, nećeš vjerovati hahaha 

DARKO_:): Šta? 

TAMARA048: Ovu intimnu fotku je podijelila Marija i poslala Antoniju, ja nmg vjerovat lol 

DARKO_:): HAHAHAHAHHAHAHAHA 

DARKO:_:): Stavljam ovo u grupu, šteta da ovo svi ne vide, a ionako mi je išla na nerve. 

Da je ovaj razgovor stvaran, Marija iz ove priče doživjela bi outing. To je oblik cyberbullyinga u kojem nasilnici objavljuju intiman sadržaj druge osobe u svrhu omalovažavanja i poniženja. U stvarnosti, Marija bi postala žrtva dvoje ljudi, koji bi od nje mogli imati različite zahtjeve i usluge te je ucjenjivati da njezina privatna fotografija ne postane javna i svima dostupna. 

Cyberbullying je stvaran i čest problem. To je potvrdila i pravobraniteljica za djecu Republike Hrvatske, koja je 2021. godine u medijima istaknula podatak da svako četvrto dijete doživi neki oblik online nasilja, odnosno cyberbullyinga. Dodala je da takav oblik nasilja može ostaviti još gore posljedice na osobu od nasilja koje se odvija uživo. 

Kada dijete postane "višak"

Ključno je shvatiti da internet nije preslika stvarnosti.

Agencija Kvaka provela je dva istraživanja krajem 2022. godine. Nad 1922 ispitanika različitih dobnih skupina, od tinejdžera do roditelja s djecom i bez njih, došli su do bitnih saznanja.

Čak 90 posto ispitanika smatra da svoj život prikazuje boljim online nego što je uživo, a 54 posto ispitanika slaže se da je sadržaj na internetu nerijetko neprikladan, vulgaran i zastrašujući.

U drugom istraživanju koje je Kvaka provela nad učenicima od 5. do 8. razreda osnovnih škola na uzorku od 258 učenika, pokazalo se da gotovo polovica djece provodi više od četiri sata na internetu svakodnevno. Za vikend ta se brojka penje na visokih 74 posto.

Nije isključeno da osoba koja svjedoči virtualnom nasilju to neće ozbiljno shvatiti ili neće reagirati kako bi se uklopila u određenu skupinu. S druge strane, potencijalno ga ne smatra dovoljno ozbiljnim problemom jer se događa u virtualnom prostoru.

To potvrđuje i 59 posto mladih koje je potvrdilo da se na internetu mogu naučiti pogrešne informacije, dok je trećina mladih uvidjela da sadržaj koji se nalazi na internetu može potaknuti na rizična ponašanja, uključujući i agresivno ponašanje.

Zabrinjavajući je to i negativni trend koji je uvidjela trećina ispitanika. Najveći problem na internetu, smatraju, je bullying i objavljivanje tuđih fotografija bez znanja. Bullying primarno viđaju u sekcijama s komentarima, potvrdila je to polovica osnovnoškolaca.

Ghosting, jedan od češćih oblika cyberbullyinga, također je vrlo čest. Dolazi od engleske riječi ghost, što u prijevodu znači duh, a predstavlja namjerno ignoriranje osobe, njezinih poruka i pokušaja interakcije. Tako se žrtva ghostinga može osjećati kao višak, pomisliti da je nevažna i doživjeti niz negativnih emocija. Ako se tome doda i treći oblik elektroničkog nasilja - kleveta (eng. denigration), odnosno ponižavanje osobe lažnim i drugim navodima u cilju umanjenja njezine vrijednosti, posljedice za žrtvu mogu biti još izraženije. 

U nedostatku stručne podrške i zbog osjećaja usamljenosti, koji ovi oblici virtualnog nasilja izazivaju, žrtve često traže utjehu u nepoznatim osobama kojima se povjeravaju. To može biti vrlo opasno s obzirom na to da su ranjive osobe podložne i catfishingu. 

Catfishing predstavlja oblik nasilja u kojem se određena osoba lažno predstavlja na internetu kako bi od svoje žrtve dobila informaciju ili izvukla korist. Ranjive osobe mogu postati žrtve prevare, a u nekim situacijama čak i novčane ucjene kako se povjerljive informacije ne bi širile. 

Edukacija je ključna 

U takvim i sličnim situacijama treba potražiti pomoć institucija poput policije. Kako bi se ovakve situacije spriječile, mlade i roditelje treba aktivno educirati i usmjeriti na edukativne platforme te dodatna mjesta informiranja koja im mogu pomoći. 

Jedna od takvih platformi je i #BoljiOnline, koju je pokrenuo A1 Hrvatska. Tamo se mogu pronaći konkretne smjernice o odgovornom korištenju tehnologije za sve uzraste.

Budući da dijele viziju interneta kao sigurnog prostora, A1 Hrvatska već sedam godina surađuje s Centrom za sigurniji internet (CSI). To je program koji se bavi zaštitom djece i mladih na internetu, a provodi ga Centar za nestalu i zlostavljanu djecu. S obzirom na sve veću potrebu za stručnom pomoći svima koji su se susreli s negativnim aspektima interneta kao što je virtualno nasilje, A1 Hrvatska i CSI sredinom ožujka otvorili su prvo psihološko savjetovalište takve vrste u Zagrebu.

Koliko je cyberbullying izražen u Hrvatskoj najbolje dokazuje činjenica da je CSI u 2023. godini zaprimio 300 posto više poziva građana kojima je bilo potrebno savjetovanje ili psihološka pomoć djeci koja su doživjela neki oblik nasilja na internetu, u odnosu na 2022.

Unatoč velikim brojkama i potrebom za intervencijom, CSI svoje centre zasad ima samo u Zagrebu i Osijeku dok u ostalim gradovima nema dovoljno resursa ni stručnjaka. A1 Hrvatska prepoznaje CSI kao važnu instituciju pa je i na fundraising platformi Čini pravu stvar pokrenut novi izazov pod nazivom Svako dijete je bitno, gdje god se nalazilo, kojim se želi prikupiti 40.000 eura za mobilni tim CSI-ja kako bi stručna pomoć došla do svakog kutka Hrvatske, do svakog djeteta, žrtve online zlostavljanja.

Sponzorirani sadržaj donose Index i A1 Hrvatska u skladu s najvišim profesionalnim standardima