index.hr index.hr

Dan hrvatske knjige obilježen razgovorom o ženskoj književnosti u hrvatskoj

15:09, 22. travnja 2003.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica i Centar za ženske studije obilježili su danas Dan hrvatske knjige predavanjima i razgovorom o "Ženskoj književnosti u hrvatskoj književnosti nekad i danas".

Književna povjesničarka i pjesnikinja Dunja Detoni-Dujmić podsjetila je da su žene kroz stoljeća vrlo teško i dugo stjecale svoj ugled u književnosti, a njihovi su rukopisi često ostajali neprevedeni, bez autorstva i neobjavljeni.

Važniju ulogu kod nas su dobile 40-ih godina 19. stoljeća, tijekom narodnog preporoda, ali i tada uglavnom kao književni mecene, kritičarke i "dobre građanske čitateljice".

Istaknuta imena hrvatske književnosti, Marija Jurić-Zagorka i Ivana Brlić-Mažuranić, nešto kasnije postigle su vrhunac u svom žanru, podsjeća Detoni-Dujmić, a tijekom prošloga stoljeća pojavio se i niz drugih književnica koje su pobudile zanimanje za ženski građanski identitet, zastupale ženski feministički pokret i ukazivale na socijalne, ideološke i probleme među spolovima.

Među značajnijima su Jagoda Truhelka, Sida Košutić, Vesna Parun, ali i brojne druge književnice manje poznate u javnosti.

Dubravka Oraić-Tolić navodi kako je feministički pokret 70-ih godina prošlog stoljeća došao do šokantnog uvida da je književnost, za koju se vjerovalo da je spolno neutralna, zapravao bila muška.

U njoj su dominirali muški likovi, a ženski, ako bi se i pojavili, bili bi u funkciji muškarca ili završavali tragično, poput Tolstojeve Ane Karenjine ili Šimunovićeve djevojčice Srne, rekla je.

Anglistica i feministička kritičarka književnosti Tatjana Jukić rekla je da se krajem 70-ih i tijekom 80-ih godina prošloga stoljeća pojavio novi val osviještene ženske književnosti čije su glavne nositeljice Irena Vrkljan, Slavenka Drakulić i Dubravka Ugrešić.

"Riječ je o napisima baziranima na nestabilnoj granici između autobiografije i romana, a u tom se okviru nastavljaju i ženska djela 90-ih", rekla je Jukić.

Ona ističe da su djela Slavenke Drakulić i Dubravke Ugrešić, ženska proza devedesetih, jedino po čemu zapadnoeuropski i američki akademski krugovi prepoznaju suvremenu hrvatsku književnost.

Uz današnji razgovor priređena je i izložba s povijesnim presjekom hrvatske ženske književnosti, od radova Jagode Truhelke i Side Košutić, preko Dunje Robić, Sunčane Škrinjarić, Nade Iveljić, pa do suvremenih radova Sanje Pilić, Julijane Matanović i drugih.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Želite li Index bez oglasa?

Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
Podržite Index za 10 eura mjesečno.

Učitavanje komentara