Foto: FAH

DOM naroda parlamenta Bosne i Hercegovine je po hitnom postupku usvojio prijedlog izmjena izbornog zakona te države koje je predložio HDZ BiH s partnerskim strankama iz Hrvatskog narodnog saveza (HNS) no zbog omjera snaga u državnom parlamentu taj će prijedlog vjerojatno propasti kada dođe na raspravu i potvrđivanje u Zastupničkom domu.

Prijedlog izmjena izbornog zakona u domu u kojemu ima petnaest zastupnika poduprlo je pet hrvatskih te tri srpska zastupnika iz stranaka koje kontrolira Milorad Dodik dok su četiri bošnjačka zastupnika glasovala protiv, a dvojica srpskih bila su suzdržana.

Nove izborne jedinice

Izmjenama izbornog zakona koje je predložio HDZ BiH uvele bi se ad hoc izborne jedinice u Federaciji BiH s većinskim hrvatskim odnosno bošnjačkim stanovništvom iz kojih bi se birala dva člana Predsjedništva BiH.

U Dom naroda parlamenta Federacije BiH biralo bi se kao i do sada po 17 Hrvata, Bošnjaka i Srba te 7 zastupnika iz reda ostalih s tim da im izborne jedinice ne bi bile svih deset županija kao sada nego njih po sedam. To u praksi znači, primjerice, kako u Domu naroda parlamenta Federacije BiH ne bi mogao biti niti jedan Hrvat iz Sarajeva jer Sarajevska županija nije predviđena kao izborna baza za hrvatske zastupnike u tom tijelu.

Za Mostar je pak predviđeno uvođenje višečlanih izbornih jedinica iz kojih bi se biralo 35 članova gradskog vijeća od čega 26 izravno, a 9 temeljem kompenzacijskih mandata.

Izmjene koje je podupro Dom naroda ničim ne zadiru u izborna pravila koja se primjenjuju za teritorij Republike Srpske gdje je, primjerice, kandidiranje za člana Predsjedništva BiH omogućeno samo osobama srpske nacionalnosti, a nema ni pravila koja bi onemogućila da se hrvatski potpredsjednik RS bira glasovima birača iz srpskih stranaka.

Bošnjaci blokirali raspravu u svibnju

Klub Bošnjaka u Domu naroda parlamenta BiH u svibnju je blokirao raspravu o prijedlogu zakona po hitnom postupku pozivajući se na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa no Ustavni sud BiH u srpnju je donio pravorijek po kojemu bošnjački nacionalni interesi ovime nisu ugroženi čime je deblokirana dalja parlamentarna procedura.

Predsjedatelj Doma naroda Bariša Čolak (HDZ BiH) u srijedu je kazao kako je bespotrebno izgubljeno vrijeme ističući kako se do rješenja mora doći do kraja godine jer bi u protivnom slijedila dodatna destabilizacija stanja u zemlji. Pozvao je sve zainteresirane da ponude druga rješenja ako ovaj HDZ-ov smatraju neprihvatljivim potvrdivši istodobno i kako je svjestan da Zastupnički dom neće podržati predložene izmjene.

"Spremni smo prihvatiti svako rješenje...koje uvažava princip legitimne zastupljenosti", kazao je Čolak ustvrdivši kako nitko u hrvatskim strankama ne želi rješenja koja bi naštetila interesima drugih naroda.

Kazao je kako su u HDZ-u spremni i na šire promjene no za to je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu nužna radi izmjene ustava.

Zastupnica HDZ BiH Zdenka Džambas je kazala kako je ona tisuću posto za EU i želi primjenu europskog zakonodavstva ne bi li BiH krenula naprijed a da se u interpretaciji prijedloga izmjena zakona otišlo tako daleko da se u javnom prostoru "stvorila mržnja prema hrvatskom narodu" .

Džambas je odbacila primjedbe kako je prijedlog izmjena izbornog zakona zanemario, primjerice, interese Hrvata iz središnje Bosne jer im on, po njezinu sudu, jamči  i veću zastupljenost u izbornom procesu nego što je imaju sada.

Ljiljana Zovko, također zastupnica HDZ BiH, je izrazila žaljenje jer u Domu naroda nije bilo dovoljno spremnosti da se razumiju interesi i potrebe drugih ustrajavajući na tvrdnji kako u njezinoj stranci ne žele nikakve dodatne podjele nego tek uspostavu stvarne ustavom zajamčene ravnopravnosti "radi osnaživanja BiH". Po njezinu sudu to zbog jednostranog medijskog pristupa većina ljudi u BiH nije prepoznala.

"Posljedice su katastrofalne. Kako ćete ljudima objasniti da ovo nije podjela", kazala je Zovko.

Izborni zakon suštinsko pitanje

Zastupnik HDZ 1990. Martin Raguž kazao je kako je izmjena izbornog zakona suštinsko pitanje za cijelu BiH a ne pitanje odnosa oporbe i vladajuće većine jer je legitimno postavljeno pitanje sprječavanja bilo čije dominacije.

"Ovo rješenje možda nije idealno no ne ugrožava druge narode i građane", kazao je Raguž dodajući kako je na tragu predloženih izmjena moguć i naknadni dogovor o provedbi presude Europskog suda za ljudska prava o uklanjanju diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina iz izbornog procesa.

Zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) Safet Softić kazao je kako u njegovoj stranci inzistiraju na tome da se moraju riješiti brojna otvorena pitanja izbornog zakonodavstva što se ne može učiniti po hitnoj proceduri koja otklanja mogućnost popravki u predloženim izmjenama odnosno ulaganja amandmana.

"Na Zastupničkom domu ne vjerujem da postoje političke matematike koje će dovesti do izglasavanja zakona", kazao je Softić upozoravajući kako će se u konačnici ispostaviti da se šest mjeseci potrošilo ni u što.

Dodatno pogoršanje stanja u BiH

SDA-ov Halid Genjac kazao je kako su predložene izmjene neprihvatljive jer uvode diskriminaciju među građanima BiH svrstavajući ih u Hrvate, Bošnjake ili Srbe prvog i drugog reda s obzirom na to da bi se pripadnicima određene nacionalne skupine ograničavati pravo sudjelovanja na izborima ovisno o tome u kojem dijelu države žive.

"Ovo bi dodatno pogoršalo stanje u BiH sa stajališta poštivanja ljudskih prava", kazao je Genjac dodajući kako su HDZ-ova rješenja za Mostar takva da omogućavaju izborni inženjering koji bi vodio trajnoj dominaciji Hrvata u tom gradu.

Zastupnik Srpske demokratske stranke (SDS) Darko Babalj kazao je kako njegova stranka ostaje suzdržana jer u ovom slučaju sve prepušta dogovoru Hrvata i Bošnjaka ali je podsjetio i kako će u konačnici sve propasti u Zastupničkom domu.

Njegov stranački kolega Ognjen Tadić je kazao kako je uvjeren da će ovo pitanje biti riješeno prije izbora 2018. godine a svako otezanje s donošenjem rješenja prihvatljivog za sve samo bespotrebno komplicira stanje.

Izmjene izbornog zakona koje je usvojio Dom naroda pred Zastupničkim domom državnog parlamenta trebale bi se naći tijekom jeseni.