Screenshot: HRT 

U HRT-ovoj Temi dana gostovali su ekonomisti Mladen Vedriš i Neven Vidaković koji su komentirali rast BDP-a, novo poskupljenje struje, ali i situaciju u Agrokoru. 

Ne smijemo zaboraviti da je BDP padao sedam godina

Mladen Vedriš rekao je kako nam treba još dvije godine istog tempa da se vratimo na poziciju u kojoj smo bili prije krize. Rekao je kako je rast izvrstan, ali kako ne smijemo zaboraviti kako smo ponirali sedam godina.

"Ovakvim tempom, trebamo još dvije godine da se vratimo na poziciju prije krize. Nije vrijeme ni mjesto da razgovaramo je li to dovoljno. Ostaje da se pitamo gdje su nam investicije koje jedine ostvaruju održiv rast, a za njih su nam potrebne strukturne reforme, ali to je tek početak", poručio je Vedriš, dok se na pitanje osobne potrošnje koja je ponajviše dovela do rasta BDP-a osvrnuo Neven Vidaković.

"Mi trenutno, kratkoročno, imamo jedan pozitivan efekt koji je dugoročno negativan. Stvar je u tome da je puno ljudi emigriralo i to samostalno, i oni šalju novac koji zarađuju svojim obiteljima, a obitelji troše taj novac što uzrokuje rast potrošnje. Ako se oni ne vrate u Hrvatsku, a vjerojatno za to nemaju razloga, u jednom trenutku će sa sobom povući i obitelji u zemlje i tada će doći do pada potrošnje. To pokazuje kako je ovaj rast fragilan", poručio je i dodao kako to nije stabilna struktura.

"Mi danas u srpnju imamo manje zaposlenih i nezaposlenih po statistici nego prošle godine. Ljudi odlaze van, radna mjesta su nepopunjena. Iako je ta brojka pozitivna, moramo razumjeti da to nije stabilna struktura koja će nam donijeti zaposlenje", dodao je.

Poskupljenje struje

Upitan da prokomentira negodovanje poslodavaca zbog najavljenog poskupljenja struje, Vedriš je zaključio kako je pitanje tko uopće treba snositi teret financiranja obnovljivih izvora energije.

"Pitanje je tko treba snositi teret financiranja obnovljivih izvora energije koji su nešto što predstavlja sadašnjost i budućnost. Pitanje je postoje li drugi izvori iz kojih bi se takva rekonstrukcija proizvodnih izvora mogla financirati. Neminovnost je u smislu poskupljenja, ali je li s aspekta nošenja tereta odabrana najbolja solucija, o tome će se tek razgovarati", poručio je i dodao kako je bilo nekoliko varijanti.

"Bilo je nekoliko varijanti, ali vlada se odlučila za ovu. Druge varijante su bile unutar samog HEP-a, da se potraže izvori koji bi to mogli pokriti. Rekao bih da je to bilo jedno prijelazno rješenje. Ostaje i prethodno pitanje, nismo li prebrzim tempom ugovarali obnovljive izvore, imajući na umu hidro potencijal koji ima Hrvatska? Mi smo tu već dobro stajali", zaključio je.

Strane investicije su prodaja hrvatske imovine

Novaković je prokomentirao restrukturiranje u Agrokoru, za koje tvrdi kako je sljedeća goruća ekonomska tema.

"Tu je jako puno opcija koje će utjecati na BDP, pitanje je hoće li Agrokor ostati cijeli. Recimo da se Agrokor rasproda. Što će biti s pojedinim poduzećima i radnim mjestima? Mi imamo jako malo "green field" investicija, ali imamo jako puno stranih investicija koje se trebaju zvati prodaja hrvatske imovine, koje su prodane strancima koji su ugasili radna mjesta. Ako bi se Jamnica prodala strancima i ako bi oni otvorili još stotine tisuća radnih mjesta, to bi bilo dobro, ali ako do toga ne dođe, to je opasno", rekao je i poručio kako se zavaravamo brojkama.

"Mi stalno imamo neku brojku koja je na prvu jako pozitivna, ali za desetak godina kažemo kako nije baš dobro ispalo. Ono što je istinska snaga ekonomije, ona se sve više i više smanjuje. Kako ćemo mi spriječiti ljude koji su u Hrvatskoj do odlaska? Jer nema smisla biti država lijepe obale i starih ljudi. Kako zadržati ljude ovdje?", zapitao se Novaković.

Moramo shvatiti da postoje i druge djelatnosti uz turizam

Vedriš se složio s njim i zaključio kako je to pitanje strukture nacionalne ekonomije.

"Kada pogledate strateške planove, to je najveći dio u turizmu. Kada pogledate listu strateških investicija, više od pola je u turizmu. Mi moramo shvatiti da u međunarodnoj i europskoj podjeli rada postoji niz lukrativnih djelatnosti gdje naša populacija itekako ima znanja i mogućnosti. I tu dolazimo do strukturnih reformi, koje znače jednostavniji i brži ulazak na tržište, pitanje kvalitete obrazovanja, smanjivanje faktora ubrzanja zaposlenja. Tu dolazimo do sante leda, ne više oko one vidljive 1/3, nego o onih 2/3 koje se ne vide. Da se razumijemo, za dati je kredit ovoj vladi da je krenula s poreznom reformom na suvisli način. S reformom obrazovanja se muči, čini neke napore za bolje korištenje EU fondova. To su dobri pravci na kojima moraju biti bolji i konzistentniji", zaključio je.

Prokomentirali su i velik broj noćenja u ovoj turističkoj sezoni i pitanje infrastruktura.

"Nije infrastruktura imate li autoput do Splita. Infrastruktura je imate li kanalizaciju, vodu u malim mjestima, ceste da turisti mogu prošetati. Mi ćemo turiste dovesti, oni će platiti hotel i što onda? Mi nešto započnemo, krenemo u dobrom smjeru i ne odvedemo to do kraja. Vidite to i sada na Agrokoru. Da, Lex Agrokor, kakav god, bio je bolji nego ništa, ali što nakon njega? To je taj drugi i treći korak koji nemamo. Od 2000. do 2008. smo živjeli sjajno na kreditima pa sedam godina problema. Sad živimo na međunarodnoj potražnji jer raste Europa i svijet. Kada sljedeća kriza dođe, što ćemo onda, opet se zadužiti za 200 milijardi kuna", zapitao se.

Turizam treba biti samo podloga za razvoj

Vedriš je pokušao demistificirati odnos turizma i državne ekonomije putem primjera.

"Vi se na vrhunsko američko sveučilište možete upisati ako ste talentirani ili kao vrhunski sportaš. Tada masa talentiranih sportaša upiše fakultet i koristi taj sport da ostvari dobar rezultat ili da završi fakultet s kojim se ostatak života može profesionalno baviti. Ista priča je s nama i s turizmom. Turizam mora biti samo odskočna daska da se plasiramo i postanemo zanimljiva zemlja, da privučemo ljude i investicije. Nitko ne ide na dobar fakultet da bi postao samo dobar sportaš, to bi mogao i u nekom klubu. Nije pitanje osporavanja vrijednosti turizma, on je dobra podloga, ali ne može nadomjestiti razvoj. On je samo podloga", zaključio je.