EUROPSKI sud za ljudska prava presudio je da je Hrvatska povrijedila pravo na zabranu ponižavajućeg postupanja i pravo na poštovanje privatnog života žrtvi bludnih radnji koje je počinio njen preblago kažnjen kolega s posla i dosudio joj naknadu od 10.000 eura te 3050 eura za troškove postupka. Prvostupanjski sud je počinitelju bludnih radnji izrekao jedinstvenu kaznu zatvora od deset mjeseci. Međutim, odlučujući o žalbi drugostupanjski sud je zatvorsku kaznu zamijenio radom za opće dobro.

Podnositeljica je pred sudom u Strasbourgu prigovarala da je zamjena zatvorske kazne radom za opće dobro rezultirala nerazmjerno blagom sankcijom uzimajući u obzir težinu počinjenih kaznenih djela. ESLJP je primijetio da prilikom izricanja sankcije domaći sudovi nisu uzeli u obzir brojne relevantne čimbenike, izvijestio je ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasbourgu.

Kaznena odgovornost bila je visoka

Među njima su posljedice kaznenog djela na žrtvu, odnosno njezina dijagnoza i duga odsutnost s posla, ali i počiniteljeve navodne prijetnje žrtvi te njegov očiti nedostatak kajanja i truda da nadoknadi štetu.

Smatraju da je prvostupanjski sud jasno utvrdio da je stupanj počiniteljeve kaznene odgovornosti bio osobito visok, s obzirom na to da je spolne delikte protiv podnositeljice počinio tijekom kratkog vremenskog razdoblja u više navrata.

Međutim, iako se drugostupanjski sud složio s ocjenom olakotnih i otegotnih okolnosti kako ih je utvrdio prvostupanjski sud, smatrao je da bi se zamjenom kazne radom za opće dobro ostvarila svrha kažnjavanja uzimajući u obzir protek vremena i činjenicu da počinitelj nije počinio daljnja kaznena djela.

Blagosti u kažnjavanju nasilja nad ženama

Pri tome žalbeni sud nije spomenuo visoki stupanj kaznene odgovornosti počinitelja niti je iznio uvjerljive razloge koji bi objasnili zašto je puki protok vremena - koji se ni na koji način nije mogao pripisati podnositeljici zahtjeva i koji ju je kao žrtvu morao samo dodatno traumatizirati - prevagnuo nad ozbiljnim otegotnim okolnostima.

Europski sud je izrazio zabrinutost što je unatoč počinjenju kaznenih djela bludnih radnji u dva navrata na štetu podnositeljice, žalbeni sud odabrao zatvorsku kaznu zamijeniti radom za opće dobro bez navođenja odgovarajućih razloga i ne vodeći računa o interesima žrtve.

Takav pristup domaćih sudova, po mišljenju ESLJP-a, može biti pokazatelj blagosti u kažnjavanju nasilja nad ženama umjesto prenošenja snažne poruke da se nasilje nad ženama neće tolerirati te zauzvrat može obeshrabriti žrtve od prijavljivanja takvih djela.

Nasilje nad ženama zabrinjavajuće često i nedovoljno prijavljivano

Prema dostupnim podacima, nasilje nad ženama zabrinjavajuće je često i nedovoljno se prijavljuje. Navedeno proizlazi i iz izvješća GREVIO-a o Hrvatskoj, prema kojem su hrvatske vlasti pokazale blagu kaznenu politiku u slučajevima nasilja u obitelji i nasilja nad ženama te su vlasti pozvane osigurati da kazne izrečene u takvim slučajevima budu učinkovite, razmjerne i odvraćajuće naravi, zaključio je sud.

Presuda još nije konačna, a to će postati ako ni jedna od strana u postupku u roku od tri mjeseca od objave presude ne podnese zahtjev za njenim preispitivanjem pred velikim vijećem.